This is Lite Plone Theme
Vi ste ovdje: Početak Pretraživanje indikatora IndikatoriLat 2. Vode

2. Vode

Naziv indikatora:

Nutrijenti u površinskim i podzemnim vodama

Kategorija indikatora:

Stanje - S

Tematska celina:

2. Vode

Kod srpski:

NLI 2.13

Kod EU:

EEA CSI 020

Definicija indikatora:

Indikator prati koncentracije ortofosfata (PO4-P) i nitrata (NO3-N) u rekama, ukupnog fosfora (P) i nitrata (NO3-N) u jezerima i akumulacijama i nitrata (NO3) u podzemnoj vodi i obezbeđuje ocenu stanja površinskih i podzemnih voda u pogledu koncentracije nutrijenata. Koristiti se za prikazivanje aktuelne prostorne varijacije nutrijenata i njihovih dugoročnih trendova.

Period indikatora:

2016

Ključna poruka:

Na osnovu analize rezultata višegodišnjeg monitoringa (2007-2016), koncentracije ortofosfata (PO4-P) i nitrata (NO3-N) u rekama kreću se u okviru graničnih vrednosti propisanih za klasu I i II, što odgovara odličnom i dobrom ekološkom statusu.[1]

Postojeće baze podataka nisu dovoljno pouzdane za procenu uticaja sadašnje i buduće eksploatacije na promenu kvaliteta i kvantiteta podzemnih voda u Srbiji. Generalno se može reći da program monitoringa prema obimu i sadržaju ne odgovara sadašnjem stanju ugroženosti kvaliteta podzemnih voda, pre svega od uticaja zagađenih rečnih tokova, urbano-industrijskih aglomeracija i uticaja agrotehničkih mera u poljoprivrednim reonima.

[1] Prema Uredbi o graničnim vrednostima zagađujućih materija u površinskim i podzemnim vodama vodama i sedimentu i rokovima za njihovo dostizanje , “Službeni glasnik RS“, br.50/12 (granične vrednosti za klasu III : nitrati = 6 mg N/l, ortofosfati = 0,2 mg P/l, Prilog 1, Tabela 1).

Оцена:

Analiza nitrata je urađena na 50 mernih mesta na kojima, u periodu 2007-2016. godina, postoji kontinuitet u uzorkovanju. Beznačajan trend medijana nitrata određen je na svim slivnim područjima, kao i na celoj teritoriji Republike Srbije. Vrednosti medijana kreću se u intervalu od 0,5-1,98 (mg/l) što odgovara odličnom i dobrom ekološkom statusu.

Analiza ortofosfata je urađena na 50 mernih mesta na kojima, u periodu 2007-2016. godina, postoji kontinuitet u uzorkovanju. Na svim slivnim područjima i na celoj teritiriji  Republike Srbije određen je beznačajan trend osim na slivnom području Morave gde je određen opadajući (povoljan) trend ortpfosfata. Vrednosti medijana ortofosfata kreću se u intervalu od 0,019 do 0,101 (mg/l) što odgovara dobrom ekološkom statusu (Grafikon 2).

Kvalitet rečne vode u Republici Srbiji, u pogledu nitrata, pripada odličnom ekološkom statusu na 90 % mernih mesta. Nepovoljan (rastući) trend nitrata određen je samo na jednom (2 %) mernom mestu: Srpski Itebej (plovni Begej). Dobro je što su se srednje vrednosti nitrata na ovoj lokaciji niske i u granicama su odličnog i dobrog ekološkog statusa. Kvalitet rečne vode u Republici Srbiji, u pogledu ortofosfata, ne pripada dobrom ekološkom statusu na 12 (24 %) mernih mesta. Najgore stanje je na mernim mestima u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini: Bački Breg (Plazović) sa nepovoljnim (rastućim) trendom i Vrbica (Zlatica) i Hetin (Stari Begej) sa beznačajnim trendom u posmatranom periodu (Grafikon 1).

Analiza nitrata podzemnih voda je urađena na 29 mernih mesta na kojima, u periodu 2007-2016. godina, postoji kontinuitet u uzorkovanju. Prosečna desetogodišnja koncentracija veća od 50 mg/l nije oređena ni na jednom mernom mestu u periodu 2007-2016. godina (Grafikon 3).


Grafikon 1: Trend i koncentracije nitrata i ortofosfata u vodotocima za period 2007-2016.


Grafikon 2. Medijane koncentracija nitrata i ortofosfata u vodotocima slivnih područja Republike Srbije


Grafikon 3. Trend i srednja vrednost koncentracija nitrata u podzemnim vodama Republike Srbije (2007 - 2016)


Grafikon 4. Raspodela učestalosti koncentracija nitrata u podzemnim vodama Republike Srbije (2007 - 2016)

Komentar:

Analizom uzoraka podzemne vode iz priobalja velikih reka, gde su antropogeni uticaji iz urbanih i ruralnih aglomeracija najizraženiji, može se zaključiti da su sadržaji nitrata (NO3) u 2016. godini prekoračeni u odnosu na maksimalno dopuštenu koncentraciju od 50 mg/l na mernim mestima Obrež-Ratare (96,5 mg/l) i Lozovik-Vlaški Do (85,9 mg/l)  u priobalju Velike Morave, Šid (95,7 mg/l) na području Srema u slivu Sava-Bosut i Njegoševo (104,7 mg/l) u Bačkoj. Generalno kvalitet se konstantno poboljšavao u peridu 2007-2013. godina dok je u periodu 2013-2016. godina došlo do pogoršanja (Grafikon 4). S obzirom da poljoprivreda predstavlja jedan od osnovnih izvora zagađenja voda nutrijentima, dalja istraživanja u našoj zemlji je potrebno usmeriti na procenu difuznog zagađenja u okviru planova za upravljanje slivovima.

 

[1] Granična vrednost izražena kao koncentracija zagađujuće materije za nitrate koja ne sme biti prekoračena u cilju zaštite zdravlja ljudi iznosi 50.0 mg/l NO3 (Uredba o graničnim vrednostima zagađujućih materija u površinskim i podzemnim vodama vodama i sedimentu i rokovima za njihovo dostizanje , “Službeni glasnik RS“, br.50/12).

Metodologija indikatora:

Indikator se izračunava kao medijana srednjih godišnjih vrednosti koncentracije ortofosfata (PO4 – P) i nitrata (NO3-N) u rekama, ukupnog fosfora (P) i nitrata (NO3-N) u jezerima i akumulacijama i nitrata (NO3) u podzemnoj vodi. Iz višegodišnjih nizova medijana, Mann – Kendall testom i neparametrijskom Sen’S metodom, određuje se postojanje i ocena intenziteta trenda.

Autor:

SEPA

Povezani indikatori: