Dolasci i noćenja turista
Kako Republika Srbija nije destinacija „masovnog turizma”, u posmatranom periodu turistički promet je gotovo nepromenjen. U 2016. godini bilo je ukupno 2,75 miliona dolazaka turista, što čini porast od 13 % u odnosu na prethodnu godinu. Zabeleženo je 7,54 miliona noćenja, odnosno 13,3 % više u odnosu na 2015. godinu (Slika 1).
Mesečna analiza dolazaka i broja noćenja ukazuje da je u letnjim mesecima najveći promet, što znači da je u tom periodu najveći pritisak na biodiverzitet i prirodne resurse (Slika 2).
Turistički promet (dolasci) i boravak (noćenja) prema vrstama turističkih mesta.
Indikator prikazuje dolaske i noćenja turista, kroz vremenski i prostorni raspored, prema vrstama turističkih mesta u Republici Srbiji, u cilju praćenja potencijalnih pritisaka na životnu sredinu.
Prema utvrđenim kriterijumima, sva mesta se razvrstavaju u pet kategorija: glavni administrativni centri, banjska mesta, planinska mesta, ostala turistička mesta i ostala mesta.
Mereno brojem dolazaka, turisti su bili najbrojniji u glavnim administrativnim centrima sa 1.035.571 dolazaka, ostalim turističkim i planinskim mestima (respektivno 605.136 i 522.424). Mereno brojem ostvarenih noćenja, najveći promet su imala banjska mesta (2.085.044 noćenja), administrativni centri i planinska mesta (respektivno 2.034.187 i 1.928.533 noćenja), što je prikazano na slici 3.
Posebnu atrakciju predstavljaju zaštićena prirodna područja kao dobra od velikog značaja za razvoj turizma. Imajući u vidu da se negativni uticaji turizma na životnu sredinu reflektuju, pre svega, na prirodne resurse, biodiverzitet i staništa, očuvanje zaštićenih prirodnih područja, odnosno unapređivanje sistema održivog upravljanja ovim područjima, predstavljaju bitan uslov povećanja turističkog prometa.
U tom kontekstu, a u cilju postizanja održivog razvoja turizma, Strategijom razvoja turizma Republike Srbije do 2025. godine, predviđena je turistička valorizacija ovakvih područja, imajući u vidu sve potencijalno pozitivne i negativne efekte koje razvoj turizma može da ima i na područje i na lokalnu zajednicu.
Trendovi u broju ležajeva i broju noćenja
Odnos broja raspoloživih ležajeva i noćenja predstavlja turističku stopu zauzetosti ležajeva. Trendovi u broju ležajeva i broju noćenja u Republici Srbiji prikazuju da su kapaciteti u porastu do 2011. godine (38,8 %), i da se malo smanjuju nakon 2011. godine (ali su 2016. godine veći za 20 % u odnosu na 2001. godinu), a da su noćenja u blagom padu do 2014. godine, a u porastu do 2016. godine, te su veća za oko 5 % u odnosu na 2001. godinu. Ovakvi podaci ukazuju na povećan pritisak od infrastrukturnih i građevinskih objekata (Slika 4).