This is Lite Plone Theme
Vi ste ovdje: Početak Nacionalna lista indikatora

PRAVILNIK O NACIONALNOJ LISTI INDIKATORA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE

 

Na osnovu člana 6. stav 2. Uredbe o sadržini i načinu vođenja informacionog sistema, metodologiji, strukturi, zajedničkim osnovama, kategorijama i nivoima sakupljanja podataka, kao i sadržini informacija o kojima se redovno i obavezno obaveštava javnost („Službeni glasnik RS”, broj 112/09), Ministar životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja donosi

„Službeni Glasnik“ Republike Srbije br. 37/2011

 

SADRŽAJ

 

Prilog: Opšti opis indikatora 8. ŠUMARSTVO, LOVSTVO I RIBOLOV
1. VAZDUH I KLIMATSKE PROMENE 8.43. Površina, sastojine i tipovi šuma
1.1. Učestanost prekoračenja dnevnih GV za SO2, NO2, PM10, O3 8.44. Šumske vrste
1.2. Godišnja temperatura vazduha 8.45. Depozicija zagađujućih materija, šumsko zemljište i monitoring zdravstvenog stanja
šuma
1.3. Godišnja količina padavina 8.46. Štete u šumama
1.4. Potrošnja supstanci koje oštećuju ozonski omotač 8.47. Slatkovodne vrste
1.5. Emisija zakiseljavajućih gasova (NOx, NH3 i SO2) 8.48. Indeks biomase i izlov ribe
1.6. Emisija prekursora ozona (NOx, CO, CH4 i NMVOC) 8.49. Proizvodnja u akvakulturi, poribljavanje i akcidenti u ribolovnim vodama
1.7. Emisija primarnih suspendovanih čestica i sekundarnih prekursora suspendovanih
čestica (PM10, NOx, NH3 i SO2)
8.50. Dinamika populacija glavnih lovnih vrsta
1.8. Emisija gasova sa efektom staklene bašte 9. ODRŽIVO KORIŠĆENjE PRIRODNIH RESURSA - OBNOVLjIVI PRIRODNI RESURSI
1.9. Projekcija emisija gasova sa efektom staklene bašte 9.51. Indeks eksploatacije vode (WEI)
1.10. Emisija teških metala 9.52. Korišćenje vode u domaćinstvu
1.11. Emisija nenamerno ispuštenih dugotrajnih organskih zagađujućih materija (UPOPs) 9.53. Gubici vode
2. VODE 9.54. Ponovo upotrebljena i reciklirana voda
2.12. Indikator potrošnje kiseonika u rekama 9.55. Ukupna količina vode u akumulacijama
2.13. Nutrijenti u površinskim i podzemnim vodama 9.56. Površine degradiranog zemljišta
2.14. Indeks saprobnosti (SI) 9.57. Prirast i seča šuma
2.15. Serbian Water Quality Index (SWQI) 9.58. Upravljanje šumama i potrošnja iz šuma
2.16. Kvalitet vode za piće 10. PRIVREDNI I DRUŠTVENI POTENCIJALI I AKTIVNOSTI OD ZNAČAJA ZA
ŽIVOTNU SREDINU
2.17. Kvalitet vode za kupanje HEMIKALIJE I ZDRAVLjE
2.18. Procenat stanovnika priključen na javni vodovod 10.59. Ukupna količina naročito opasnih hemikalija koja se stavlja u promet
2.19. Procenat stanovnika priključen na javnu kanalizaciju INDUSTRIJA
2.20. Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda 10.60. Sistem upravljanja zaštitom životne sredine
2.21. Zagađene (neprečišćene) otpadne vode 10.61. Učešće reciklaže u bruto domaćem proizvodu
2.22. Emisije zagađujućih materija iz tačkastih izvora u vodna tela ENERGETIKA
3. PRIRODNA I BIOLOŠKA RAZNOVRSNOST 10.62. Ukupna potrošnja primarne energije po energentima
3.23. Ugrožene i zaštićene vrste 10.63. Potrošnja finalne energije po sektorima
3.24. Zaštićena područja 10.64. Ukupni energetski intenzitet
3.25. Diverzitet vrsta 10.65. Potrošnja primarne energije iz obnovljivih izvora
3.26. Šume: mrtvo drvo 10.66. Potrošnja električne energije iz obnovljivih izvora
4. ZEMLjIŠTE POLjOPRIVREDA
4.27. Promena načina korišćenja zemljišta 10.67. Područja pod organskom poljoprivredom
4.28. Erozija zemljišta 10.68. Potrošnja mineralnih đubriva i sredstava za zaštitu bilja
4.29. Sadržaj organskog ugljenika u zemljištu 10.69. Navodnjavanje poljoprivrednih površina
4.30. Upravljanje kontaminiranim lokalitetima 10.70. Poljoprivredne oblasti visoke prirodne vrednosti
5. OTPAD TRANSPORT
5.31. Ukupna količina proizvedenog otpada 10.71. Prevoz putnika i tereta u odnosu na BDP
5.32. Proizvodnja otpada (komunalni, industrijski, opasan) 10.72. Potrošnja goriva, čistijih i alternativnih goriva u saobraćaju
5.33. Količina proizvedene ambalaže i ambalažnog otpada 10.73. Motorna vozila
5.34. Količine posebnih tokova otpada TURIZAM
5.35. Količina proizvedenog otpada iz objekata u kojima se obavlja zdravstvena zaštita i
farmaceutskog otpada
10.74. Intenzitet turizma
5.36. Preduzeća ovlašćena za upravljanje otpadom URBANIZACIJA
5.37. Deponije otpada 10.75. Urbana naselja
5.38. Količina izdvojeno prikupljenog, ponovno iskorišćenog i odloženog otpada 11. MEĐUNARODNA I NACIONALNA ZAKONSKA REGULATIVA, KAO I MERE
(STRATEGIJE, PLANOVI, PROGRAMI, SPORAZUMI), IZVEŠTAJI I OSTALA
DOKUMENTA I AKTIVNOSTI IZ OBLASTI ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
5.39. Prekogranični promet otpada 11.76. Uspešnost sprovođenja zakonske regulative
6. BUKA 12. SUBJEKTI SISTEMA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE - EKONOMSKI INSTRUMENTI
6.40. Ukupni indikator buke 12.77. Izdaci iz budžeta
6.41. Indikator noćne buke 12.78. Investicije i tekući izdaci
7. NEJONIZUJUĆE ZRAČENjE 12.79. Prihodi od naknada i taksi
7.42. Izvori nejonizujućeg zračenja od posebnog interesa 12.80. Sredstva za subvencije i druge podsticajne mere

12.81. Međunarodne finansijske pomoći


Prilog

NACIONALNA LISTA INDIKATORA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE

1. Opšti opis indikatora
Značaj na
nacionalnom i
međunarodnom nivou
Indikator pruža informacije ili opisuje pojave u oblasti životne
sredine na nacionalnom nivou.
Ukoliko je moguće, indikator je usklađen sa međunarodno
prihvaćenim indikatorima radi poređenja na tom nivou.
Relevantnost za
izveštavanje
korišćenjem datog
indikatora
Indikator obezbeđuje informacije na nivou pogodnom za kreiranje
nacionalne politike, strategija, zakona i podzakonskih akata.
Indikator predstavlja najbolje merilo uzroka, stanja, posledica i
efekata programa upravljanja životnom sredinom.
Relevantnost izveštavanja korišćenjem datog indikatora.
Merljivost i
statistička
ispravnost
indikatora
Indikator se meri i prati sistematski i dosledno tokom vremena
radi izveštavanja o odgovarajućim trendovima.
Indikator je izveden iz podataka visokog nivoa pouzdanosti uz
odgovarajuću statističku i metodološku ispravnost.
Ukoliko je moguće, indikator može biti razložen radi detaljnijeg
prikaza informacija koje sadrže parametri od kojih je kreiran.
Jednostavnost i
lakoća razumevanja
Indikator je jednostavan i lak za razumevanje
Promene vrednosti indikatora mogu se jednostavno povezati sa
poboljšanjem odnosno pogoršanjem posmatrane pojave u životnoj
sredini.
Ekonomska
opravdanost
Ukoliko je moguće, indikator je baziran na već postojećim podacima
i informacijama.
Monitoring i izrada indikatora ne dovodi do neopravdanih
troškova.

 

Tematska celina 1. VAZDUH I KLIMATSKE PROMENE
Redni broj Naziv indikatora
1.1 1.1. Učestalost prekoračenja dnevnih graničnih vrednosti za
SO2, NO2, PM10, O3
Tematsko područje Stanje
Definicija i opis
indikatora
Indikator pretstavlja broj dana u toku godine s prekoračenjem
graničnih vrednosti kvaliteta vazduha u odnosu na zagađenje vazduha
sa SO2, NO2, PM10, i O3 u urbanim i ruralnim područjima.
Indikatorom se opisuje stanje životne sredine u smislu kvaliteta
vazduha tj. mere njegovog zagađenja.
Metodologija
izračunavanja i
sakupljanja
podataka
Indikator se računa na osnovu podataka državne i lokalnih mreža za
praćenje kvaliteta vazduha iz izmerenih prosečnih časovnih, 24-
časovnih vrednosti koncentracija SO2, NO2, PM10 i maksimalnih
osmočasovnih vrednosti koncentracija O3.
Jedinica mere Broj dana u toku godine sa prekoračenjem dnevne granične vrednosti

Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima

i obavezama izveštavanja

− Zakon o zaštiti vazduha („Službeni glasnik RS”, broj 36/09);
− Zakon o ministarstvima („Službeni glasnik RS”, broj 16/11);
− Uredba o uslovima za monitoring i zahtevima kvaliteta vazduha
(„Službeni glasnik RS”, br. 11/10 i 75/10);
− Evropska Agencija za životnu sredinu - EEA CSI 004 –
Exceedance of air quality limit values in urban areas.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
Nacionalna i lokalne mreže za monitoring kvaliteta vazduha
Učestalost prikupljanja podataka - u skladu sa zakonskim obavezama i
korišćenim metodama za monitoring (od 1 sat do godišnjeg
izveštavanja)
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Rok dostavljanja: do 15. februara tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina 1. VAZDUH I KLIMATSKE PROMENE
Redni broj Naziv indikatora
1.2 1.2. Godišnja temperatura vazduha
Tematsko područje Uticaji
Definicija i opis indikatora Indikator predstavlja odstupanje srednje godišnje temperature
vazduha za područje Republike Srbije u odnosu na klimatološku
normalu 1961-1990.
Indikator je direktno povezan sa stanjem klimatskog sistema i
pokazuje trend promena srednje godišnje temperature vazduha.
Podindikatori:
1. Maksimalna temperatura vazduha;
2. Minimalna temperatura vazduha.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se računa iz satnih/dnevnih/godišnjih podataka o
temperaturi vazduha izmerenih u mreži meteoroloških stanica za
pojedinačnu godinu i proseka za period 1961-1990.


Jedinica mere Normalizovana standardna devijacija u odnosu na period 1961-1990

Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodni propisima
i obavezama izveštavanja

− Zakon o ratifikaciji Konvencije o Svetskoj meteorološkoj
organizaciji („Službeni list FNRJ-Međunarodni ugovori”, broj
80/48);
− Zakon o potvrđivanju Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o
promeni klime („Službeni list SRJ- Međunarodni ugovori”,
broj 2/97) - UNFCCC (United Nations Framework Convention on
Climate Change No.2/97);
− Zakon o ministarstvima („Službeni glasnik RS”, broj 16/11);
− Zakon o meteorološkoj i hidrološkoj delatnosti („Službeni
glasnik RS”, broj 88/10);
− Environmental Indicators and Indicator-based assessment Reports,
Economic Commission for Europe, UN, 2007-UNECE B4-Air
Temperature.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
Republički hidrometeorološki zavod Srbije
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Rok dostavljanja: do 15. februara tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina 1. VAZDUH I KLIMATSKE PROMENE
Redni broj Naziv indikatora
1.3 1.3. Godišnja količina padavina
Tematsko područje Uticaji
Definicija i opis indikatora Indikator pretstavlja odstupanje godišnjih količina padavina za
područje Srbije od klimatološke normale 1961-1990.
Padavine su jedan od najvažnijih elemenata klime jer obnavljaju
izvore sveže vode (površinske i podzemne) i tako utiču na sve
komponente životne sredine.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka
Indikator se računa iz podataka o dnevnim/mesečnim/godišnjim
količinama padavina za pojedinačnu godinu i njihovim odstupanjima
od normale.
Podindikatori:
1. Letnje količine padavina;
2. Zimske količine padavina.
Jedinica mere Normalizovana standardna devijacija logaritma godišnjih padavina
za područje Srbije
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o ratifikaciji Konvencije o Svetskoj meteorološkoj
organizaciji („Službeni list FNRJ-Međunarodni ugovori”, broj
80/48);
− Zakon o potvrđivanju Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o
promeni klime („Službeni list SRJ- Međunarodni ugovori”,
broj 2/97) - UNFCCC (United Nations Framework Convention on
Climate Change;
− Zakon o ministarstvima („Službeni glasnik RS”, broj 16/11);
− Zakon o meteorološkoj i hidrološkoj delatnosti („Službeni
glasnik RS”, broj 88/10);
− Environmental Indicators and Indicator-based assessment Reports,
Economic Commission for Europe, UN, 2007-UNECE B5-
Atmospheric precipitation
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
Republički hidrometeorološki zavod Srbije
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Rok dostavljanja: do 15. februara tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina 1. VAZDUH I KLIMATSKE PROMENE
Redni broj Naziv indikatora
1.4 1.4. Potrošnja supstanci koje oštećuju ozonski omotač
Tematsko područje Uticaji
Definicija i opis indikatora Indikator pretstavlja ukupnu potrošenu količinu supstanci koje
oštećuju ozonski omotač (ODS).
Indikator je mera pritiska na životnu sredinu supstancama koje
oštećuju ozonski omotač. ODS supstance su hlorofluorougljenici,
drugi potpuno halogenovani hlorofluorougljenici, haloni,
hlorofluorougljovodnici, ugljen tetrahlorid, 1,1,1-trihloroetan,
metil bromid, bromofluorougljovodonici i bromohlorometan, u
skladu sa odredbama Montrealskog protokola o supstancama koje
oštećuju ozonski omotač sa svim amandmanima, bilo da su same ili u
smeši, nove, sakupljene, obnovljene ili obrađene.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se računa iz podataka o nacionalnoj potrošnji ODS
supstanci koja se izračunava kao bilans uvoza i izvoza. Potrošnja
pojedine supstance se množi sa odgovarajućim faktorom oštećenja
ozona i predstavlja u ODP tonama.
Jedinica mere tona ODP
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o zaštiti vazduha („Službeni glasnik RS”, broj 36/09)
− Uredba o postupanju sa supstancama koje oštećuju ozonski omotač,
kao i o uslovima za izdavanje dozvola za uvoz i izvoz tih
supstanci („Službeni glasnik RS”, broj 22/10)


Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
Ministarstvo životne sredine, rudrastva i prostornog
planiranja
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Rok dostavljanja: do 15. februara tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina 1. VAZDUH I KLIMATSKE PROMENE
Redni broj Naziv indikatora
1.5 1.5. Emisija zakiseljavajućih gasova (NOx, NH3 i SO2)
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Emisijom zakiseljavajućih gasova povećava se njihova koncentracija u
vazduhu što dovodi do promene hemijske ravnoteže u životnoj
sredini.
Indikator pokazuje trend i ukupne antropogene emisije
zakiseljavajućih gasova NOx, NH3 i SO2 izraženih preko procenjene
potencijalne vrednosti zakiseljavanja.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Ukupne emitovane količine zakiseljavajućih gasova se izračunavaju
množenjem vrednosti emitovane količine svakog od gasova sa
odgovarajućim potencijalnim faktorom zakiseljavanja.
i i E = E × k , gde su:
E – ukupna emitovana količina zakiseljavajućih gasova
i – zagađujuće materije (NOx, NH3 i SO2)
Ei - ukupna emitovana količina zagađujuće materije
k i - potencijalni faktor zakiseljavanja.
Podaci se prikupljaju i obrađuju u skladu sa metodologijom
EMEP/EEA, prema UNECE Konvenciji o prekograničnom zagađenju
vazduha na velikim udaljenostima i Direktivi 2001/81/EC o
nacionalnim kvotama emisija za određene zagađujuće materije u
atmosferi (Directive 2001/81/EC of the European Parliament and of the
Council of 23 October 2001 on national emission ceilings for certain
atmospheric pollutants).
Jedinica mere kt/god
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o zaštiti vazduha („Službeni glasnik RS”, broj 36/09);
− Uredba o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija u
vazduh („Službeni glasnik RS”, broj 71/10 i 6/11-ispr.);
− Uredba o metodologiji za prikupljanje podataka za Nacionalni
inventar emisije gasova sa efektom staklene bašte („Službeni
glasnik RS“, broj 81/10);
− Zakon o ratifikaciji Konvencije o prekograničnom zagađivanju
vazduha na velikim udaljenostima („Službeni list SFRJ-
Međunarodni ugovori”, broj 11/86);
− Direktiva 2001/80/EC o ograničenju emisija određenih
zagađujućih materija u vazduh iz velikih ložišta; (Directive of the
European Parliament and of the Council of 23 october on the limitation of
emissions of certain pollutants into the air from large combustion plants);
− Direktiva 2001/81/EC o nacionalnim kvotama emisija za
određene zagađujuće materije u atmosferi (Directive of the European
Parliament and of the Council of 23 October on national emission ceilings
for certain atmospheric pollutants);
− Evropska agencija za životnu sredinu – EEA CSI 001 - Emissions
of acidifying substances
.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja
podataka

Republički hidrometeorološki zavod i Agencija za zaštitu
životne sredine
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Dok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina 1. VAZDUH I KLIMATSKE PROMENE
Redni broj Naziv indikatora
1.6 1.6. Emisija prekursora ozona (NOx, CO, CH4 i NMVOC)
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Prekursori ozona jesu supstance koje doprinose formiranju
prizemnog, odnosno troposferskog ozona.
Indikator pokazuje ukupnu emisiju i trend prekursora prizemnog
ozona (NOx, CO, CH4 i NMVOC) izraženih preko procenjene
potencijalne vrednosti formiranja prizemnog ozona.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja
podataka
Ukupna količina emitovanih prekursora prizemnog ozona se
izračunava množenjem vrednosti emitovane količine svakog od
gasova sa odgovarajućim potencijalnim faktorom.
i i E = E × k , gde su:
E – ukupna emitovana količina prekursora ozona
i – zagađujuće materije (NOx, CO, CH4 i NMVOC)
Ei - ukupna emitovana količina zagađujuće materije
k i - potencijalni faktor.
Podaci se prikupljaju i obrađuju u skladu sa metodologijom
EMEP/EEA, prema UNECE Konvenciji o prekograničnom zagađenju
vazduha na velikim udaljenostima i Direktivi 2001/81/EC , o
nacionalnim kvotama emisija za određene zagađujuće materije u
atmosferi (Directive 2001/81/EC of the European Parliament and of the
Council of 23 October 2001 on national emission ceilings for certain
atmospheric pollutants).
Jedinica mere kt/god
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim
propisima i obavezama izveštavanja
− Zakon o zaštiti vazduha („Službeni glasnik RS”, broj 36/09);
− Uredba o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija u
vazduh („Službeni glasnik RS”, broj 71/10 i 6/11-ispr.);
− Uredba o metodologiji za prikupljanje podataka za nacionalni
inventar emisije gasova sa efektom staklene bašte („Službeni
glasnik RS”, broj 81/10);
− Zakon o ratifikaciji Konvencije o prekograničnom zagađivanju
vazduha na velikim udaljenostima („Službeni list SFRJ-
Međunarodni ugovori”, broj 11/86);
− Zakon o potvrđivanju Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o
promeni klime („Službeni list SRJ- Međunarodni ugovori”,
broj 2/97);
− Direktiva 2001/80/EC - o ograničenju emisija određenih
zagađujućih materija u vazduh iz velikih ložišta ložišta
(Directive of the European Parliament and of the Council of 23 october
on the limitation of emissions of certain pollutants into the air from
large combustion plants);
− Direktiva 2001/81/EC - o nacionalnim kvotama emisija za
određene zagađujuće materije u atmosferi (Directive of the
European Parliament and of the Council of 23 October on national
emission ceilings for certain atmospheric pollutants);
− Evropska agencija za životnu sredinu - EEA CSI 002 - Emissions
of ozone precursors.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
Republički hidrometeorološki zavod i Agencija za zaštitu
životne sredine
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina 1. VAZDUH I KLIMATSKE PROMENE
Redni broj Naziv indikatora
1.7 1.7. Emisija primarnih suspendovanih čestica i sekundarnih
prekursora suspendovanih čestica (PM10, NOx, NH3 i SO2)
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Indikator pokazuje ukupnu emisiju i trend primarnih
suspendovanih čestica manjih od 10μm (PM10) i sekundarnih
prekursora čestica NOx, NH3 i SO2 izraženih preko procenjene
potencijalne vrednosti formiranja suspendovanih čestica.


Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka
Ukupna količina emitovanih primarnih suspendovanih čestica i
sekundarnih prekursora se izračunava množenjem vrednosti emisije
svakog od gasova sa odgovarajućim potencijalnim faktorom.
i i E = E × k , gde su:
E – ukupna emitovana količina suspendovanih čestica i njihovih
prekusora
i – zagađujuće materije (PM10, NOx, NH3 i SO2)
Ei - ukupna emitovana količina zagađujuće materije
k i - potencijalni faktor.
Podaci se prikupljaju i obrađuju u skladu sa metodologijom
EMEP/EEA, prema UNECE Konvenciji o prekograničnom zagađenju
vazduha na velikim udaljenostima i Direktivi 2001/81/EC - o
nacionalnim kvotama emisija za određene zagađujuće materije u
atmosferi.

kt/god
Jedinica mere

Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim
propisima i obavezama izveštavanja


− Zakon o zaštiti vazduha („Službeni glasnik RS”, broj 36/09);
− Uredba o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija u
vazduh („Službeni glasnik RS”, broj 71/10 i 6/11-ispr.);
− Uredba o metodologiji za prikupljanje podataka za nacionalni
inventar emisije gasova sa efektom staklene bašte („Službeni
glasnik RS”, broj 81/10);
− Zakon o ratifikaciji Konvencije o prekograničnom zagađivanju
vazduha na velikim udaljenostima („Službeni list SFRJ-
Međunarodni ugovori”, broj 11/86);
− Direktiva 2001/80/EC o ograničenju emisija određenih
zagađujućih materija u vazduh iz velikih ložišta ložišta
(Directive of the European Parliament and of the Council of 23
october on the limitation of emissions of certain pollutants into the air
from large combustion plants);
− Direktiva 2001/81/EC - o nacionalnim kvotama emisija za
određene zagađujuće materije u atmosferi(Directive of the
European Parliament and of the Council of 23 October on national
emission ceilings for certain atmospheric pollutants) Evropska
agencija za životnu sredinu - EEA CSI 002 - Emissions of
primary particles and secondary particulate matter precursors.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
Republički hidrometeorološki zavod i Agencija za zaštitu
životne sredine
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina 1. VAZDUH I KLIMATSKE PROMENE
Redni broj Naziv indikatora
1.8 1.8. Emisija gasova sa efektom staklene bašte
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora
Indikator pokazuje ukupnu emisiju, trend i ponor direktnih i
indirektnih gasova sa efektom staklene bašte.
Direktni gasovi sa efektom staklene bašte (CO2, N2O, CH4, SF6, HFC,
PFC) su gasoviti sastojci atmosfere koji apsorbuju i reemituju
infracrveno zračenje i u atmosferu dospevaju prirodnim putem ili
kao posledica ljudskih aktivnosti. Indirektni gasovi sa efektom
staklene bašte (CO, SO2, NOx i NMVOC) su gasoviti sastojci
atmosfere, koji predstavljaju prekursore ozona, sulfata i aerosola, a
utiču na klimatske promene. Potencijalom globalnog zagrevanja
izražava se uticaj svakog od gasova na globalno zagrevanje.

Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka
Ukupna količina emitovanih gasova sa efektom staklene bašte se
prikazuje prema sektorima:
− energetika;
− industrijski procesi;
− primena rastvarača;
− korišćenje zemljišta i promene u korišćenju zemljišta i
šumarstvo;
− poljoprivreda;
− upravljanje otpadom.
Količina emitovanih direktnih gasova sa efektom staklene bašte se
izračunava množenjem obima aktivnosti sa odgovarajućim emisionim
faktorom.
i i E = A× EF , gde su:
Ei – emitovana količina zagađujuće materije
i – zagađujuća materija
A – obim aktivnosti
EFi - emisioni faktor odgovarajuće zagađujuće materije.
Podindikatori:
1. Emisija ugljendioksida (CO2);
2. Emisija azotsuboksida (N2O);
3. Emisija metana (CH4);
4. Emisija sumporheksafluorida (SF6);
5. Emisija flurougljovodonika (HFC);
6. Emisija perflurougljovodonika (PFC);
7. Emisija ugljenmonoksida (CO);
8. Emisija sumpordioksida (SO2);
9. Emisija oksida azota (NOx);
10. Emisija nematanskih isparljivih organskih jedinjenja (NMVOC).
Podaci se prikupljaju i obrađuju u skladu sa metodologijom IPCC,
prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o promeni klime i
metodologijom EMEP/EEA, prema UNECE Konvenciji o
prekograničnom zagađenju vazduha na velikim udaljenostima i
Direktivi 2001/81/EC o nacionalnim kvotama emisija za određene
zagađujuće materije u atmosferi (Directive 2001/81/EC of the European
Parliament and of the Council of 23 October 2001 on national emission
ceilings for certain atmospheric pollutants).


Jedinica mere Gg CO2eq/god i Gg/god

Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim
propisima i obavezama izveštavanja

− Zakon o zaštiti vazduha („Službeni glasnik RS”, broj 36/09);
− Uredba o metodologiji za prikupljanje podataka za nacionalni
inventar emisije gasova sa efektom staklene bašte („Službeni
glasnik RS”, broj 81/10);
− Uredba o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija u
vazduh („Službeni glasnik RS”, broj 71/10 i 6/11-ispr.);
− Zakon o potvrđivanju Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o
promeni klime („Službeni list SRJ- Međunarodni ugovori”,
broj 2/97);
− Zakon o potvrđivanju Kjoto protokola uz Okvirnu konvenciju
Ujedinjenih nacija o promeni klime („Službeni glasnik RS-
Međunarodni ugovori”, broj 88/07);
− Zakon o ratifikaciji Konvencije o prekograničnom zagađivanju
vazduha na velikim udaljenostima („Službeni list SFRJ-
Međunarodni ugovori”, broj 11/86);
− Direktiva 2001/80/EC o ograničenju emisija određenih
zagađujućih materija u vazduh iz velikih ložišta (Directive of
the European Parliament and of the Council of 23 october on the
limitation of emissions of certain pollutants into the air from large
combustion plants);
− Direktiva 2001/81/EC o nacionalnim kvotama emisija za
određene zagađujuće materije u atmosferi (Directive of the
European Parliament and of the Council of 23 October on national
emission ceilings for certain atmospheric pollutants);
− Evropska agencija za životnu sredinu - EEA CSI 010;
− Greenhouse gas emission trends.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
Agencija za zaštitu životne sredine i Republički
hidrometeorološki zavod
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina 1. VAZDUH I KLIMATSKE PROMENE
Redni broj Naziv indikatora
1.9 1.9. Projekcija emisija gasova sa efektom staklene bašte
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Indikator prikazuje projekcije koje se odnose na buduće emisije i
ponore gasova sa efektom staklene bašte u skladu sa scenarijima do
2020. godine. Obuhvaćeni su: 1. scenario bez mera, 2. scenario sa
merama i 3. scenario s dodatnim merama. Politika i mere se odnose
na zakono-davni i institucionalni okvir i instrumente, odnosno
mere za sprovođenje politike ublažavanja klimatskih promena.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Podaci se prikupljaju i obrađuju u skladu sa metodologijom IPCC,
prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o promeni klime.
Jedinica mere Mt CO2eq/god
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim
propisima i obavezama izveštavanja
− Zakon o zaštiti vazduha („Službeni glasnik RS”, broj 36/09)
− Uredba o metodologiji za prikupljanje podataka za nacionalni
inventar emisije gasova sa efektom staklene bašte („Službeni
glasnik RS”, broj 81/10);
− Zakon o potvrđivanju Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o
promeni klime („Službeni list SRJ- Međunarodni ugovori“,
broj 2/97);
− Zakon o potvrđivanju Kjoto protokola uz Okvirnu konvenciju
Ujedinje-nih nacija o promeni klime („Službeni glasnik RS-
Međunarodni ugovori”, broj 88/07);
− Evropska agencija za životnu sredinu - EEA CSI 011 –
Greenhouse gas emission projections.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
Agencija za zaštitu životne sredine
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje

Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem

Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina 1. VAZDUH I KLIMATSKE PROMENE
Redni broj Naziv indikatora
1.10 1.10. Emisija teških metala
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Indikator pokazuje ukupnu emisiju antropogenih emisija teških
metala, kao što su Cd, Hg, Pb, As, Cr, Cu, Ni, Se i Zn.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Podaci se prikupljaju i obrađuju u skladu sa metodologijom
EMEP/EEA, prema UNECE Konvenciji o prekograničnom zagađenju
vazduha na velikim udaljenostima i Direktivi 2001/81/EC
o nacionalnim kvotama emisija za određene zagađujuće materije u
atmosferi (Directive 2001/81/EC of the European Parliament and of the
Council of 23 October 2001 on national emission ceilings for certain
atmospheric pollutants).
Jedinica mere t/god
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim
propisima i obavezama izveštavanja
− Zakon o zaštiti vazduha („Službeni glasnik RS”, broj 36/09);
− Uredba o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija u
vazduh („Službeni glasnik RS”, broj 71/10 i 6/11-ispr.);
− Zakon o ratifikaciji Konvencije o prekograničnom zagađivanju
vazduha na velikim udaljenostima („Službeni list SFRJ-
Međunarodni ugovori”, broj 11/86);
− Evropska agencija za životnu sredinu - EEA APE 005 - Heavy
metal (HM) emissions.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
Republički hidrometeorološki zavod i Agencija za zaštitu
životne sredine
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka,
informacija, indikatora i izveštaja u
Informacioni sistem
Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina 1. VAZDUH I KLIMATSKE PROMENE
Redni broj Naziv indikatora
1.11 1.11. Emisija nenamerno ispuštenih dugotrajnih organskih
zagađujućih materija (UPOPs)
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Indikator pokazuje ukupnu emisiju antropogenih emisija nenamerno
ispuštenih dugotrajnih organskih zagađujućih materija iz
različitih izvora, a prema kategorijama definisanim Uredbom o
metodologiji za prikupljanje podataka za nacionalni inventar
nenamerno ispuštenih dugotrajnih organskih zagađujućih supstanci.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Podaci se prikupljaju u skladu sa metodologijom UNEP, prema
Stokholmskoj konvenciji o dugotrajnim organskim zagađujućim
supstancama.
Jedinica mere t/god
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim
propisima i obavezama izveštavanja
− Zakon o zaštiti vazduha („Službeni glasnik RS”, broj 36/09);
− Uredba o metodologiji za prikupljanje podataka za nacionalni
inventar nenamerno ispuštenih dugotrajnih organskih
zagađujućih supstanci („Službeni glasnik RS”, broj 76/10);
− Uredba o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija u
vazduh („Službeni glasnik RS”, broj 71/10 i 6/11-ispr.);
− Zakon o potvrđivanju Stokholmske konvencije o dugotrajnim
organskim zagađu-jućim supstancama („Službeni glasnik RS –
Međunarodni ugovori”, broj 42/09);
− Zakon o ratifikaciji Konvencije o prekograničnom zagađivanju
vazduha na velikim udaljenostima („Službeni list SFRJ-
Međunarodni ugovori”, broj 11/86).
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
Agencija za zaštitu životne sredine
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina 2. VODE
Redni broj Naziv indikatora
2.12 2.12. Indikator potrošnje kiseonika u površinskim vodama
Tematsko područje Stanje
Definicija i opis indikatora Indikator prati koncentracije biološke potrošnje kiseonika
(BPK5) i amonijuma (NH4 – N) u rekama i obezbeđuje meru stanja
površinskih voda u smislu biorazgradivog organskog opterećenja i
amonijuma.
Koncentracija BPK5 predstavlja potrebu organizama, koji
konzumiraju oksidovane organske materije, za kiseonikom i osnovni
je indikator zagađenosti površinskih voda organskim materijama.
Potrebna količina kiseonika proporcionalna je prisutnoj
količini organskih materija. Organsko zagađenje dovodi do visoke
stope metaboličkih procesea koji zahtevaju kiseonik što dovodi do
nedostatka kiseonika i pojave anaerobnih uslova pri kojima
transformacija azota u redukovane forme zauzvrat dovodi do
povećanja koncentracije amonijuma, koji je otrovan za vodene
životinje iznad određene koncentracije, u zavisnosti od
temperature vode, saliniteta i pH vrednosti. Amonijum je
indikator moguće bakterijske aktivnosti ljudskog i životinjskog
otpada koji preko kanalizacionog sistema ili spiranjem dospeva u
površinske vode.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izračunava kao medijana srednjih godišnjih vrednosti
BPK5 i (NH4 – N) izmerenih na mernim mestima. Mann – Kendall
testom i neparametrijskom Sen’S metodom, određuje se postojanje i
ocena intenziteta trenda.
Program za praćenje i koncentracija BPK5 i amonijuma treba da
bude baziran na prostornoj i vremenskoj dinamici indikatora. Broj
nadzornih mesta i njihova lokacija treba da omoguće prikupljanje
informacija o vrednosti BPK5 i amonijuma za glavne morfološke
tipove vodotoka i u ostalim površinskim vodama koje su izložene
antropogenom opterećenju. Vreme uzorkovanja treba da odgovara
hidrološkim fazama, dok učestalost uzorkovanja treba da odražava
potrebu za autentičnim statističkim informacijama. Treba
obezbediti metodološku i meterološku uniformnost u kontroli i
obrada podataka; mikrobiološki i hemijsko-analitički rad treba da
bude sprovedena od strane akreditovane laboratorije sa osiguranjem
kontrole kvaliteta i pouzdanosti podataka.
Data Quality Assessment: Statistical Methods for Practitioners, United
States Environmental Protection Agency, Office of Environmental
Information Washington, DC 20460 EPA/240/B-06/003, USA, 2006.
Steven Brauner, Environmental Sampling & Monitoring Primer,
Nonparametric Estimation of Slope: Sen'S Method in Envirinmental
Pollution
http://www.cee.vt.edu/ewr/environmental/teach/smprimer/sen/sen.ht
ml
Jedinica mere BPK5 (mg O2/l), Amonijum (μg N/l)
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim
propisima i obavezama izveštavanja
− Konvencija o saradnji za zaštitu i održivo korišćenje reke
Dunav („Službeni list SCG-Međunarodni ugovori”, broj 4/03);
− Zakon o vodama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10) - član 108 i
109;
− Evropska Agencija za životnu sredinu - EEA CSI 019 – Oxygen
consuming substances in rivers;
− Environmental Indicators and Indicator-based assessment Reports,
Economic Commission for Europe, UN, 2007 – UNECE C13 – BOD
and concentration of ammonium in rivers.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
Podaci o kvalitetu voda prema godišnjem programu Agencije za
zaštitu životne sredine
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Kvartalni izveštaji i godišnji izveštaj najkasnije do 1. marta
tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina 2. VODE
Redni broj Naziv indikatora
2.13 2.13. Nutrijenti u površinskim i podzemnim vodama
Tematsko
područje
Stanje
Definicija i opis indikatora Indikator prati koncentracije ortofosfata (PO4 – P) i nitrata (NO3-N)
u rekama, ukupnog fosfora (P) i nitrata (NO3-N) u jezerima i
akumulacijama i nitrata (NO3-N) u podzemnoj vodi i obezbeđuje ocenu
stanja površinskih i podzemnih voda u pogledu koncentracije
nutrijenata. Koristiti za prikazivanje aktuelne prostorne varijacije
nitrijenata i njihove dugoročne trendove.
Prekomerna količina nutrijenata koja se iz urbanih područja,
industrije i poljoprivrednih oblasti sliva u voda tela dovodi do
eutrofikacije vodnih tela što prouzrokuje ekološke promene koje
dovode do gubitka biljnih i ribljih vrsta (smanjenje ekološkog statusa).
Ovaj proces ima negativan uticaj na korišćenje vode za ljudsku
potrošnju i druge svrhe.
Najznačajniji izvor zagađenja azotom je spiranje sa poljoprivrednog
zemljišta, dok najveći deo zagađenja fosforom potiče iz komunalnih i
industrijskih otpadnih voda.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izračunava kao medijana srednjih godišnjih vrednosti
koncentracije ortofosfata (PO4 – P) i nitrata (NO3-N) u rekama,
ukupnog fosfora (P) i nitrata (NO3-N) u jezerima i akumulacijama i
nitrata (NO3-N) u podzemnoj vodi. Iz višegodišnjih nizova medijana,
Mann – Kendall testom i neparametrijskom Sen’S metodom, određuje se
postojanje i ocena intenziteta trenda.
Data Quality Assessment: Statistical Methods for Practitioners, United States
Environmental Protection Agency, Office of Environmental Information
Washington, DC 20460 EPA/240/B-06/003, USA, 2006.
Steven Brauner, Environmental Sampling & Monitoring Primer,
Nonparametric Estimation of Slope: Sen'S Method in Envirinmental Pollution,
http://www.cee.vt.edu/ewr/environmental/teach/smprimer/sen/sen.html
Jedinica mere Nitrati (mg NO3/l),
ukupni fosfor i ortofosfati (μg P/l).
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim
propisima i obavezama izveštavanja
− Konvencija o saradnji za zaštitu i održivo korišćenje reke Dunav
(„Službeni list SCG-Međunarodni ugovori”, broj 4/03);
− Zakon o vodama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10-)- član 108 i
109;
− Direktiva koja se odnosi na prečišćavanje komunalnih otpadnih
voda (Urban Waste Water Treatmant Directive 91/271/EEC);
− Direktiva koja se odnosi na zaštitu od zagađivanja uzrokovanog
nitratima iz poljoprivrednih izvora (Nitrate Directive 91/676/EEC);
− Evropska Agencija za životnu sredinu - EEA CSI 020 – Nutrients in
freshwater;
− Environmental Indicators and Indicator-based assessment Reports;
− Economic Commission for Europe, UN, 2007 – UNECE C14 – Nutrients
in freshwater.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
Podaci o kvalitetu voda prema godišnjem programu Agencije za zaštitu
životne sredine
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora
i izveštaja u Informacioni sistem
Kvartalni izveštaji i godišnji izveštaj najkasnije do 1. marta tekuće
godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina 2. VODE
Redni broj Naziv indikatora
2.14 2.14. Indeks saprobnosti (SI)
Tematsko područje Stanje
Definicija i opis indikatora Indeks saprobnosti/Saprobic Index (SI) je biološki indikator
statusa voda koji se koristi za ocenu nivoa organskog zagađenja.
Stepen saprobnosti reflektuje intenzitet procesa degradacije
organske supstance u ekosistemu. Indeks saprobnosti može koristiti
različite grupe vodenih organizama kao indikatore.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Direktiva o vodama EU (2000/60/EC) preporučuje definisanje
graničnih vrednosti indeksa saprobnosti za tip ili grupu tipova
voda.
Indeks saprobnosti (SI) se određuje korišćenjem formule
Pantle & Buck method (1955):
n n
SI = S si x ai / S ai
i=1 i=1
gde je: SI – indeks saprobnosti, si – saprobna vrednost i-te vrste i ai –
relativna abundanca.
Kao indikatorski organizmi koriste se sve grupe vodenih organizama –
alge, vodene makrofite, zooplankton, mikrozoobentos, vodeni
makrobeskičmenjaci i ribe.
Relativna abundanca određuje se preko sledeće skale:
od % do % abundanca
0 1 1
1 4 2
4 11 3
11 21 5
21 41 7
41 100 9
Klasifikacija voda prema vrednostima saprobnog indeksa vrši se na
sledeći način:
− oligosaprobne vode SI 1 – 1,5
− betamezosaprobne vode SI 1,5– 2,5
− alfamezosaprobne vode SI 2,5 – 3,5
− polisaprobne vode – SI 3,5 – 4
Indikator se izražava brojčano ili prikazuje u vidu klase kvaliteta.
Izračunava se objedinjeno, za vodno područje i/ili na nacionalnom
nivou, kao medijana srednjih godišnjih vrednosti. Iz višegodišnjih
nizova medijana, Mann – Kendall testom i neparametrijskom Sen’S
metodom, određuje se postojanje i ocena intenziteta trenda.
1. AQEM, 2002: Manual for the application of the AQEM system. A
comprehensive method to assess European streams using benthic
macroinvertebrates, developed for the purpose of the Water Framework
Directive. Contract No: EVK1-CT1999-00027.
2. Data Quality Assessment: Statistical Methods for Practitioners, United
States Environmental Protection Agency, Office of Environmental
Information Washington, DC 20460 EPA/240/B-06/003, USA, 2006.
3. Steven Brauner, Environmental Sampling & Monitoring Primer,
Nonparametric Estimation of Slope: Sen'S Method in Envirinmental
Pollution;
http://www.cee.vt.edu/ewr/environmental/teach/smprimer/sen/sen.html
Jedinica mere Neimenovan broj
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim
propisima i obavezama izveštavanja
− Zakon o vodama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10);
− Uredba o klasifikaciji voda („Službeni glasnik SRS”, broj
5/68).
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
Podaci o kvalitetu voda prema godišnjem programu Agencije za
zaštitu životne sredine, podaci iz projekata Instituta za biološka
istraživanja „Siniša Stanković“ Univerziteta u Beogradu, Prirodno-
matematički fakultet - Institut za biologiju i ekologiju
Univerziteta u Kragujevcu, Departman za hemiju, biohemiju i zaštitu
životne sredine Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu.
Način i rokovi dostavljanja podataka,
informacija, indikatora i izveštaja u
Informacioni sistem
Kvartalni izveštaji i godišnji izveštaj najkasnije do 1. marta tekuće
godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina 2. VODE
Redni broj Naziv indikatora
2.15 2.15. Serbian Water Quality Index (SWQI)
Tematsko područje Stanje
Definicija i opis indikatora
Serbian Water Quality Index (SWQI) kao kompozitni indikator
kvaliteta površinskih voda prati devet parametara fizičko-hemijskog
i jedan parametar mikrobiološkog kvaliteta vode (temperatura vode,
pH vrednost, elektroprovodljivist, % zasićenja O2, BPK5, suspendovane
materije, ukupni oksidovani azot (Nitrati + Nitriti), ortofosfati,
ukupni amonijum i najverovatniji broj koliformnih klica) i
obezbeđuje meru stanja površinskih voda u pogledu opšteg kvaliteta
površinskih voda ne uzimajući u obzir prioritetne i hazardne
supstance.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Serbian Water Quality Index (SWQI) se dobija agregiranjem devet
parametara fizičko-hemijskog i jednog parametara mikrobiološkog
kvaliteta vode (temperatura vode, pH vrednost, elektroprovodljivist,
% zasićenja O2, BPK5, suspendovane materije, ukupni oksidovani azot
(Nitrati + Nitriti), ortofosfati, ukupni amonijum i najverovatniji
broj koliformnih klica. Svakom od deset parametara pripada
konstantan težinski broj (wi) prema značaju tog parametra u
ugrožavanju kvaliteta vode. Svakom parametru takođe, u zavisnosti od
izmerene koncentracije, pripada i odgovarajući kvalitativni broj
(qi).
Korišćenjem formule:
n
WQI = å (qi x wi)
i=1
gde je: WQI = indeks kvaliteta vode,
n = broj parametara,
qi = kvalitativni broj odgovarajućeg parametra,
wi = težinski broj odgovarajućeg parametra,
postupak se ponavlja za n parametra (n = 10). Sumarna vrednost je
neimenovani broj od 0 do 100 kao kvantitativan pokazatelj kvaliteta
određenog uzorka vode, gde je 100 maksimalan kvalitet.
Korelacijom sa Uredbom o klasifikaciji voda („Službeni glasnik
SRS”, br. 5/68), gde je voda podeljena u I, II, IIa, IIb, III i IV klasu na
osnovu pokazatelja i njihovih graničnih vrednosti, određen je Serbian
Water Quality Index (SWQI) sa pet opisnih kategorija kvaliteta
(odličan, veoma dobar, dobar, loš i veoma loš).
Indikator se prikazuje kao raspodela učestalosti kvaliteta vode
uzoraka prema opisnim kategorijama kvaliteta na nacionalnom nivou i
po slivovima dok se na mernim mestima opisna kategorija kvaliteta
dobija iz aritmetičke sredine na godišnjem nivou.
Indikator se izračunava kao medijana srednjih godišnjih vrednosti .
Iz višegodišnjih nizova medijana, Mann – Kendall testom i
neparametrijskom Sen’S metodom, određuje se postojanje i ocena
intenziteta trenda.
1. Development of a Water Quality Index, Scottish Development Department,
Engineering Division, Edinburgh, 1976.
2.http://www.sepa.gov.rs/index.php?
menu=6&id=8006&akcija=showExterna
Jedinica mere Pet opisnih indikatora (na skali od 0 do100) i indikator u boji:
veoma loš (0-38) crveno, loš (39-71) - žuto, dobar (72-83) - zeleno,
veoma dobar (84-89) – svetlo plavo i odličan (90-100) – tamno plavo.
temperatura vode (°C), pH vrednost (pH), elektroprovodljivist (μS/cm),
% zasićenja O2 (%), BPK5 (mg O2/l), suspendovane materije (mg/l),
ukupni oksidovani azot (Nitrati + Nitriti)(mg N/l), ortofosfati (mg
P/l), ukupni amonijum (mg N/l) i najverovatniji broj koliformnih
klica (n/100ml).
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Uredba o klasifikaciji voda („Službeni glasnik SRS”, broj 5/68);
− Zakon o vodama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10) - član 108 i
109.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
Podaci o kvalitetu voda prema godišnjem programu Agencije za
zaštitu životne sredine
Način i rokovi dostavljanja podataka,
informacija, indikatora i izveštaja u
Informacioni sistem
Kvartalni izveštaji i godišnji izveštaj najkasnije do 1. marta tekuće
godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina 2. VODE
Redni broj Naziv indikatora
2.16 2.16. Kvalitet vode za piće
Tematsko područje Uticaji
Definicija i opis indikatora

Indikator prati udeo uzoraka vode za piće koji ne zadovoljavaju
propisane vrednosti parametara za vodu za piće u ukupnom broju
uzoraka vode za piće dobijenih iz javnih vodovoda i van javnih
vodovoda. Kontrola obuhvata sisteme sa više od pet domaćinstava,
odnosno više od 20 stanovnika, kao i snabdevanje iz sopstvenih
objekata preduzeća i drugih pravnih lica i preduzetnika koji
proizvode i/ili vrše promet životnih namirnica i snabdevanje javnih
objekata (obrazovno-vaspitne organizacije), turističko-ugostiteljske,
saobraćajne i dr.
Kvalitativni indikatori uticaja na zdravlje iz izvora životne
sredine određuju se kao rizik od izloženosti mikrobiološkim
agensima (Escherichia coli, Enteroccocus) i fizičko-hemijskim agensima,
tako da nikada ne premaše maksimalno dozvoljene koncentracije.
Higijenska ispravnost vode za piće utvrđuje se sistematskim vršenjem
pregleda čiji broj zavisi od prosečne dnevne količine proizvedene
vode tokom jedne godine (m3/dan) prema važećem Pravilniku.
Metodološki pristup procenjivanja kvalitativnog uticaja vode za piće
na zdravlje korišćenjem opisnog indikatora rizika kvaliteta vode za
piće i njegovog odgovarajućeg procenta neispravnosti prikazan je u
tabelama 1 i 2.(*)

Tabela 1. Indikator rizika kvaliteta vode za piće u
pogledu mikrobiološke neispravnosti

Nivo %
neispravnosti
Opis
1 < 2 Neznatan
2 2,1 – 5 Mali
3 5,1 – 10 Umeren
4 10,1 – 25 Veliki
5 > 25 Ogroman


Tabela 2. Indikator rizika kvaliteta vode za piće u
pogledu fizičko-hemijske neispravnosti

Nivo % neispravnosti Opis
1 < 5 Prihvatljiv
2 5,1 – 10 Delimično prihvatljiv
3 10,1 – 20 Loš
4 20,1 – 50 Veoma loš
5 > 50,1 Alarmantan



Indikator obezbeđuje informacije o rizicima od negativnih uticaja
vode za piće na ljudsko zdravlje i pokazuje u kojoj meri je snabdevanje
vodom za piće u skladu sa sanitarno-higijenskim uslovima i
standardima.
(*) (1) AUSTRALIAN DRINKING WATER GUIDELINES, Australian
Goverment, National Health and Medical Research Council, 2004.
(2) Microbial Risk Assessment (MRA) Tool, Urban Water, CHALMERS
UNIVERSITY OF TECHNOLOGY, Gothenburg, Sweden, 2005,
Report 2005:7.
(3) Environmental health indicators: Development of methodology for the
WHO European Region, WHO, 2000, update 2002.

Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se uzračunava kao količnik neispravnog broja uzoraka i
ukupnog broja uzoraka pomnožen sa 100 (fizičko-hemijski i
mikrobiološki pokazatelji), zbirno ili pojedinačno za navedene grupe
potrošača.
Higijenska ispravnost vode za piće utvrđuje se na osnovu Pravilnika o
higijenskoj ispravnosti vode za piće (”Službeni list SRJ”, br. 42/98 i
44/99).
Korisnici vrše kontrolu ispravnosti vode za piće na osnovu zahteva
Zavodima za javno zdravlje i/ili podležu sanitarnom nadzoru.
Jedinica mere % (procenat)
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće („Službeni.list
SRJ”, br. 42/98 i 44/99), Tabela 3, Lista III a;
− Environmental Indicators and Indicator-based assessment Reports,
− Economic Commission for Europe, UN, 2007 – UNECE C12 – Drinking
water quality.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
− Institut za zaštitu zdravlja Srbije", Milan Jovanović - Batut";
− podaci korisnika koji vrše kontrolu ispravnosti vode za piće na
osnovu zahteva ili ugovora sa Institutima i Zavodima za javno
zdravlje i/ili podležu sanitarnom nadzoru.
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Jednom godišnje za prethodnu godinu do 30.aprila tekuće godine

sadržaj

Tematska celina2. VODE
Redni broj Naziv indikatora
2.17 2.17. Kvalitet vode za kupanje
Tematsko područje Uticaji
Definicija i opis indikatora Indikator prati broj kupališta koji tokom sezone kupanja
zadovoljavaju i ne zadovoljavaju standarde kvaliteta vode za kupanje u
odnosu na ukupan broj kupališta.
Kupalište podrazumeva sve površinske vode u kojima je kupanje
dozvoljeno isključivo od strane nadležnog organa, ili kupanje nije
zabranjeno i tradicionalno ga koristi veliki broj kupača.
Kvalitet vode za kupanje se odnosi na kvalitet vode za kupanje sa
izuzetkom vode namenjene za terapeutsku primenu i vode u bazenima
za kupanje.
Indikator obezbeđuje meru rizika od negativnih uticaja vode za
kupanje lošeg kvaliteta na ljudsko zdravlje i pokazuje u kojoj meri je
voda za kupanje u skladu sa propisanim standardima.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se sastoji iz više podindikatora i izračunava se kao
količnik određenog podindikatora i ukupnog boja kupališta
pomnožen sa 100.
Podindikatori su:
1. Broj kupališta čiji kvalitet vode je u skladu sa propisanim
vrednostima;
2. Broj kupališta čiji kvalitet vode nije u skladu sa propisanim
vrednostima;
3. Broj kupališta gde je zabranjeno kupanje;
4. Broj kupališta koja nisu uzorkovana ili su nedostupni podaci;
5. Ukupan broj kupališta.
Ispravnost kvaliteta vode za kupanje utvrđuje se na osnovu Uredbe o
klasifikaciji voda (”Službeni glasnik SRS”, broj 5/68).
Član 2, stav 2: klasa II propisuje vode koje su podesne za kupanje;
rekreaciju i sportove na vodi. Podela voda u klase i potklase iz
člana 2. ove uredbe vrši se na osnovu pokazatelja i njihovih
graničnih vrednosti.
Jedinica mere % (procenat)
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o vodama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10);
− Uredba o klasifikaciji voda („Službeni glasnik SRS”, broj
5/68);
− Konvencija o saradnji za zaštitu i održivo korišćenje reke
Dunav („Službeni list SCG-Međunarodni ugovori”, broj 4/03);
− Evropska Agencija za životnu sredinu - EEA CSI 022 – Bathing
water quality;
− Council Directive 76/160/EEC - Bathing Water Directive.
Izvor i dostupnost
podataka i
periodičnost
sakupljanja
podataka
− Institut za zaštitu zdravlja Srbije "Milan Jovanović - Batut";
− podaci korisnika koji vrše kontrolu ispravnosti vode na
kupalištima na osnovu zahteva ili ugovora sa Institutima i
Zavodima za javno zdravlje i/ili podležu sanitarnom nadzoru;
− Ministarstvo zdravlja/Sektor za inspekcijske poslove
-Odeljenje za sanitarnu inspekciju (podaci o broju kupališta
gde je zabranjeno kupanje).
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Jednom godišnje za prethodnu godinu do 30. aprila tekuće godine

sadržaj

Tematska celina2. VODE

Naziv indikatora
2.18 2.18. Procenat stanovnika priključen na javni vodovod
Tematsko područje Reakcije društva
Definicija i opis
indikatora
Indikator prati broj stanovnika priključen na javni vodovod u
odnosu na ukupan broj stanovnika i daje meru odgovora društva na
snabdevanje stanovništva zdravom vodom za piće.
Metodologija
izračunavanja i
sakupljanjanja
podataka
Indikator se izračunava kao količnik broja stanovnika
priključenih na javni vodovod (kao skup uzajamno povezanih
tehničko-sanitarnih objekata i opreme, namenjenih da stanovništvu
i privredi naselja obezbede vodu za piće koja ispunjava uslove u
pogledu zdravstvene ispravnosti) i ukupnog broja stanovnika
pomnožen sa 100.
Podaci o statističkim istraživanjima iz oblasti voda dobijeni su
redovnim godišnjim izveštajima koje podnose organizacije odnosno
preduzeća registrovana u sektoru vodosnabdevanja.
Jedinica mere % (procenat)
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o vodama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10);
− Zakon o komunalnim delatnostima („Službeni glasnik RS”, br.
16/97 i 42/98);
− Pravilnik o metodologiji za izradu nacionalnog i lokalnog
registra izvora zagađivanja, kao i metodologiji za vrste, načine
i rokove prikupljanja podataka („Službeni glasnik RS”, broj
91/10);
− Konvencija o saradnji za zaštitu i održivo korišćenje reke
Dunav („Službeni list SCG-Međunarodni ugovori”, broj 4/03).
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
− Republički zavod za statistiku Srbije (Statistički
godišnjak);
− Agencija za zaštitu životne sredine;
− Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i
vodoprivrede - Republička direkcija za vode;
− javna komunalna preduzeća.
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje

Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem


Jednom godišnje za prethodnu godinu do 30. aprila tekuće godine

sadržaj

Tematska celina2. VODE
Redni broj Naziv indikatora
2.19 2.19. Procenat stanovnika priključen na javnu kanalizaciju
Tematsko područje Reakcije društva
Definicija i opis
indikatora
Indikator prati broj stanovnika priključen na javnu kanalizaciju u
odnosu na ukupan broj stanovnika i daju meru odgovora društva na
poboljšanje uslova živita i zdravlja stanovništva.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izračunava kao količnik broja stanovnika koji su
priključeni na javnu kanalizaciju (kao skup tehničko-sanitarnih
objekata kojima se obezbeđuje neprekidno i sistematsko sakupljanje,
odvođenje i ispuštanje otpadnih voda naselja i privrede u
odgovarajuće prijemnike-recipijente) i ukupnog broja stanovnika
pomnožen sa 100.
Podaci o statističkim istraživanjima iz oblasti voda dobijeni su
redovnim godišnjim izveštajima koje podnose organizacije odnosno
preduzeća registrovana u sektoru kanalizacije.
Jedinica mere % (procenat)
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o vodama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10);
− Zakon o komunalnim delatnostima („Službeni glasnik RS”, br.
16/97 i 42/98);
− Pravilnik o metodologiji za izradu nacionalnog i lokalnog
registra izvora zagađivanja, kao i metodologiji za vrste, načine
i rokove prikupljanja podataka („Službeni glasnik RS”, broj
91/10);
− Konvencija o saradnji za zaštitu i održivo korišćenje reke
Dunav („Službeni list SCG-Međunarodni ugovori”, broj 4/03).
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
− Republički zavod za statistiku Srbije (Statistički
godišnjak);
− Agencija za zaštitu životne sredine;
− Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i
vodoprivrede - Republička direkcija za vode;
− javna komunalna preduzeća.
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Jednom godišnje za prethodnu godinu do 30. aprila tekuće godine

sadržaj

Tematska celina2. VODE
Redni broj Naziv indikatora
2.20 2.20. Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda iz javne kanalizacije
Tematsko područje Reakcije društva
Definicija i opis indikatora Indikator prati procenat stanovništva priključenog na postrojenja
za prečišćavanje otpadnih voda iz javne kanalizacije sa primarnim,
sekundarnim i tercijarnim tretmanom u odnosu na ukupan broj
stanovnika na teritoriji države i daje meru odgovora društva u
oblasti zaštite voda.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izračunava kao količnik broja stanovnika koji su
priključeni na postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda iz javne
kanalizacije sa primarnim ili sekundarnim ili tercijarnim
tretmanom (kao skup tehničko-sanitarnih objekata kojima se
obezbeđuje neprekidno i sistematsko sakupljanje, odvođenje,
prečišćavanje i ispuštanje otpadnih i atmosferskih voda naselja i
privrede u odgovarajuće prijemnike-recipijente) i ukupnog broja
stanovnika pomnožen sa 100.
Podaci o statističkim istraživanjima iz oblasti voda dobijeni su
redovnim godišnjim izveštajima koje podnose organizacije odnosno
preduzeća registrovana u sektoru kanalizacije
Jedinica mere % (procenat)
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i
obavezama izveštavanja
− Zakon o vodama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10);
− Zakon o komunalnim delatnostima („Službeni glasnik RS”, br.
16/97 i 42/98);
− Pravilnik o metodologiji za izradu nacionalnog i lokalnog
registra izvora zagađivanja, kao i metodologiji za vrste, načine
i rokove prikupljanja podataka („Službeni glasnik RS”, broj
91/10);
− Konvencija o saradnji za zaštitu i održivo korišćenje reke
Dunav („Službeni list SCG - Međunarodni ugovori", broj
4/03);
− Evropska Agencija za životnu sredinu - EEA CSI 024 – Urban
waste water treatment.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
Izvor podataka:
− Republički zavod za statistiku Srbije (Statistički
godišnjak);
− Agencija za zaštitu životne sredine;
− Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i
vodoprivrede - Republička direkcija za vode;
− javna komunalna preduzeća.
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora
i izveštaja u Informacioni sistem
Jednom godišnje za prethodnu godinu do 30. aprila tekuće godine

sadržaj

Tematska celina2. VODE
Redni broj Naziv indikatora
2.21 2.21. Zagađene (neprečišćene) otpadne vode
Tematsko područje Pritisci i/ili reakcije društva
Definicija i opis indikatora Indikator prati udeo ispuštenih neprečišćenih otpadnih voda u
površinska vodna tela (vodoprijemnike) u odnosu na ukupnu
količinu ispuštenih otpadnih voda. Definiše nivo i vrstu
pritiska na prirodne vode, čime se mogu dobiti informacije
potrebne za razvoj mera zaštite prirode, i pomaže u proceni mera za
povećanje efikasnosti upravljanja sistemima za prečišćavanje
otpadnih voda. Zbog nemogućnosti da se obezbedi tretman svih
otpadnih voda isporučenih na preradu postrojenjima za
prečišćavanje, usled nedovoljne sposobnosti ili neefikasne
upotrebe postrojenja, indikator predstavlja i odgovor društva kao
bitnog faktora opterećenja na vodene ekosisteme.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izračunava kao količnik zapremine ispuštenih
neprečišćenih otpadnih voda i ukupne zapremine ispuštenih
otpadnih voda pomnožen sa 100.
Podaci o statističkim istraživanjima iz oblasti otpadnih voda
dobijeni su redovnim godišnjim izveštajima koje podnose
organizacije odnosno preduzeća registrovana u sektoru
kanalizacije.
Jedinica mere % (procenat)
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o vodama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10);
− Pravilnik o metodologiji za izradu nacionalnog i lokalnog
registra izvora zagađivanja, kao i metodologiji za vrste, načine
i rokove prikupljanja podataka („Službeni glasnik RS”, broj
91/10);
− Konvencija o saradnji za zaštitu i održivo korišćenje reke
Dunav („Službeni list SCG-Međunarodni ugovori”, broj 4/03);
− Environmental Indicators and Indicator-based assessment Reports;
− Economic Commission for Europe, UN, 2007 – UNECE C16 –
Polluted (non-treated) wastewaters.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja
podataka
− Republički zavod za statistiku Srbije (Statistički
godišnjak);
− Agencija za zaštitu životne sredine;
− Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i
vodoprivrede - Republička direkcija za vode.
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Jednom godišnje za prethodnu godinu do 30.aprila tekuće godine

sadržaj

Tematska celina2. VODE
Redni broj Naziv indikatora
2.22 2.22. Emisije zagađujućih materija iz tačkastih izvora u vodna
tela
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Indikator prati emisiju zagađujućih materija iz tačkastih izvora
zagađenja na nivou slivova, vodnih područja i države. Tačkasti
izvori zagađenja su zagađenja iz kanalizacionih sistema i/ili
uređaja za prečišćavanje otpadnih voda i industrijskih pogona koja
se mogu svesti na jednu tačku ispuštanja otpadne vode u prijemnik.
Definiše nivo i vrstu pritiska na prirodne vode.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Godišnja količina emisija zagađujuće materije izračunava se po
formuli:
Fww = C x Q /1000, gde je:
Fww – godišnja količina emisija zagađujuće materije u (kg/ godina)
C - koncentracija zagađujuće materije u (mg/l)
Qw - zapremina ispuštene otpadne vode po godini u (m3/godina)
Emisija se izračunava se za: BPK5, ukupni fosfor, ukupni azot,
amonijum (NH4-N), nitrate (NO3-N) i prioritetne supstance.
Emisije zagađujućih materija iz industrijskih kanalizacionih
sistema se prikazuju sumarno i prema Nacionalnoj klasifikaciji
delatnosti.
Emisije zagađujućih materija iz javnih komunalnih kanalizacionih
sistema se određuju prema nivou organskog biorazgradivog
opterećenja izraženog kao ekvivalentni stanovnik (ES).
Jedinica mere kg/ godina
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o vodama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10);
− Pravilnik o metodologiji za izradu nacionalnog i lokalnog
registra izvora zagađivanja, kao i metodologiji za vrste, načine
i rokove prikupljanja podataka („Službeni glasnik RS”, broj
91/10);
− Konvencija o saradnji za zaštitu i održivo korišćenje reke
Dunav („Službeni list SCG-Međunarodni ugovori”, broj 4/03).


Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
− Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i
vodoprivrede - Republička direkcija za vode (vodni
informacioni sistem);
− Agencija za zaštitu životne sredine (registar izvora
zagađenja).
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Jednom godišnje za prethodnu godinu do 30. aprila za tekuću godinu

sadržaj

Tematska celina3. PRIRODNA I BIOLOŠKA RAZNOVRSNOST
Redni broj Naziv indikatora
3.23 3.23. Ugrožene i zaštićene vrste
Tematsko područje Pritisci i/ili reakcije društva
Definicija i opis indikatora
Indikator opisuje intenzitet pritisaka na biodiverzitet i
odgovora, prema listama ugroženih i zaštićenih vrsta na
nacionalnom i međunarodnom nivou.
Podindikatori:
1. IUCN kategorizacija ugroženosti po klasama. IUCN
(Međunarodna unija za zaštitu prirode) kategorizacija
ugroženosti vrsta na evropskom, regionalnom i nacionalnom
nivou prema uputstvu izdatom 2004;
2. Status zaštićenosti prema Bernskoj konvenciji. Lista IUCN
ugroženih vrsta na evropskom, regionalnom i nacionalnom nivou
prisutnih na različitim aneksima Bernske konvencije o zaštiti
divljih vrsta i prirodnih staništa;
3. Status zaštićenosti prema Direktivi 2009/147/ECo pticama.
Lista IUCN ugroženih vrsta na evropskom, regionalnom i
nacionalnom nivou prisutnih na različitim Aneksima
Direktive o pticama (Birds Directive 2009/147/EC);
4. Status zaštićenosti prema Direktivi 92/43/EEC o staništima.
Lista IUCN ugroženih vrsta na evropskom, regionalnom i
nacionalnom nivou prisutnih na različitim Aneksima
Direktive o staništima (Habitats Directive 92/43/EEC);
5. IUCN i SRBIUCN ugrožene vrste neuključene u evropske
instrumente zašite. IUCN ugrožene vrste na evropskom,
regionalnom i nacionalnom nivou zaštićene samo na
nacionalnom nivou i/ili nezaštićene ni na jednom nivou
zaštite.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Lista ugroženosti vrsta prema IUCN 2004.
Liste zaštite prema međunarodnim i nacionalnim propisima.
Lista IUCN 2004 ugroženih vrsta na evropskom, regionalnom i
nacionalnom nivou.
Jedinica mere Broj i spisak vrsta. Procenat (%) ugroženosti i zaštićenosti.
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja

− Zakon o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, br. 36/09, 88/10
i 91/10-ispr.);
− Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon );
− Pravilnik o zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih
vrsta biljaka, životinja i gljiva („Službeni glasnik RS”, broj
5/10);
− Međunarodna asocijacija za očuvanje prirode IUCN 2004;
− Konvencija o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih
staništa (Bernska konvencija) - („Službeni glasnik RS –
Međunarodni ugovori”, broj 102/07);
− EU Direktiva o pticama (92/43/EEC Directive 2009/147/EC on
birds);
− EU Direktiva o staništima (Council Directive 92/43/EEC on
habitats);
− Evropska Agencija za životnu sredinu - CSI 007 - Threatened and
protected species.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
− Ministarstvo životne sredine, rudarstva i prostornog
planiranja;
− Zavod za zaštitu prirode Srbije;
− Pokrajinski zavod za zaštitu prirode;
− Agencija za zaštitu životne sredine.
Periodičnost sakupljanja podataka: periodično u skladu sa
promenama IUCN kategorizacije ugroženosti i promenama Lista
zaštićenih vrsta na međunarodnom i nacionalnom nivou.
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Rok dostavljanja: jednom godišnje

sadržaj

Tematska celina3. PRIRODNA I BIOLOŠKA RAZNOVRSNOST
Redni broj Naziv indikatora
3.24 3.24. Zaštićena područja
Tematsko područje Odgovor
Definicija i opis
indikatora
Indikator pokazuje promenu broja i površine zaštićenih područja
kroz godine. Uspostavljanje zaštićenih područja direktan je odgovor
društva na ugrožavanje prirode, a ima za cilj očuvanje
biodiverziteta (vrsta, staništa i ekosistema), prema nacionalnim
kriterijumima i ciljevima.
Podindikatori:
1. Ukupna površina zaštićenih područja;
2. Površina zaštićenih područja prema IUCN kategorijama.
Struktura zaštićenih područja prema kategorizaciji IUCN (I-VI);
3. Površina područja zaštićenih prema Direktivi o staništima;
4. Površina područja zaštićenih prema Direktivi o pticama;
5. Proporcija površina zaštićenih samo prema nacionalnim prema
EU i/ili sa oba instrumenta. Površina zaštićenih područja
definisanih smo nacionalnim propisima o zaštiti. Površina
zaštićenih područja definisanih zaštitom po nacionalnim i
međunarodnim propisima.
Metodologija izračunavanja i prikupljanja podataka Indikator se izračunava analizom broja i površina zaštićenih
područja po pojedinim kategorijama na godišnjem nivou, iz GIS baze
podataka.
− -Baza podataka zaštićenih prirodnih dobara (CDDA);
− -Baza podataka prema EU Direktivi o staništima;
− -Baza podataka prema EU Direktivi o pticama.
Jedinica mere Ukupni broj, struktura i površina zaštićenih područja u hektarima
(ha).
Procenat (%) površine zaštićenih područja u odnosu na površinu
Republike Srbije.
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS” broj 36/09);
− Zakon o zaštiti životne sredine(„Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon );
− EU Direktiva o staništima (Council Directive 92/43/EEC);
− EU Direktiva o pticama (Directive 2009/147/EC);
− Evropska Agencija za životnu sredinu - CSI 008 - Designated areas.
Izvor podataka i periodičnost sakupljanja podataka − Zavod za zaštitu prirode Srbije;
− Pokrajinski zavod za za zaštitu prirode Vojvodine.
Periodičnost sakupljanja podataka: jednom godišnje
Rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Rok dostavljanja: jednom godišnje

sadržaj

Tematska celina3. PRIRODNA I BIOLOŠKA RAZNOVRSNOST
Redni broj Naziv indikatora
3.25 3.25. Diverzitet vrsta
Tematsko područje Stanje i/ili Pritisak
Definicija i opis indikatora Indikator pokazuje trend promene brojnosti populacija vrste.
Trenutno se uzimaju u obzir vrste ptica i leptirova. Promena u
populaciji ptica i leptirova objašnjava gubitak, kao i promenu
strukture staništa usled njihove fragmentacije i izolacije, kao i
druge promene u životnoj sredini koje direkno ili indirekno utiču
na promenu populacione strukture.
Podindikatori:
1. Trend brojnosti vrsta leptirova prema tipu staništa. Dinamika
populacija leptirova na livadskim, šumskim i mešovitim
staništima;
2. Trend brojnosti vrsta ptica prema tipu staništa. Dinamika
populacija ptica na livadskim, šumskim i mešovitim
staništima;
3. Trend promene najvažnijih tipova staništa prema CORINE Land
Cover i EUNIS. Dinamika promene površina šumskih, livadskih,
mešovitih i drugih vrsta staništa od značaja za očuvanje i
unapređenje brojnosti populacija selektovanih vrsta;
4. Vremenski opseg serija podataka. Vremensa pokrivenost serija
podataka prethodnih podindikatora.
Metodologija izračunavanja i prikupljanja podataka Trend promene brojnosti populacija odabranih vrsta leptirova i
ptica prema ekspertskim i administrativnim listama i
metodologiji prebrojavanja i procene brojnosti Evropske agencije za
zaštitu životne sredine.
Dinamika promene staništa prema EUNIS klasifikaciji i/ili
CORINE Land Cover metodologiji.
Jedinica mere Broj jedinki po jedinici površine. Broj gnezdećih parova.
Površina u hektarima (ha).
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o zaštiti prirode („Službeni glasnik” broj 36/09);
− Zakon o zaštiti životne sredine(„Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon );
− Konvencija o biološkoj raznovrsnosti („Službeni list SRJ -
Međunarodni ugovori”, broj 11/01);
− Konvencija o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih
staništa (Bernska konvencija) („Službeni glasnik RS
-Međunarodni ugovori”, broj 102/07);
− Konvencija o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja,
(Bonska konvencija), („Službeni glasnik RS – Međunarodni
ugovori”, broj 102/07);
− EU Direktiva o staništima (Council Directive 92/43/EEC);
− EU Direktiva o pticama (Directive 2009/147/EC);
− Evropska Agencija za životnu sredinu - CSI 009 - Species diversity.


Izvor podataka i periodičnost sakupljanja podataka − Zavod za zaštitu prirode Srbije;
− Pokrajinski zavod za za zaštitu prirode;
− Agencija za zaštitu životne sredine;
− Nevladine organizacije.
Periodičnost sakupljanja podataka: jednom godišnje
Rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Rok dostavljanja: jednom godišnje

sadržaj

Tematska celina3. PRIRODNA I BIOLOŠKA RAZNOVRSNOST
Redni broj Naziv indikatora
3.26 3.26. Šume: mrtvo drvo
Tematsko područje Stanje i/ili Odgovor
Definicija i opis indikatora Indikator pokazuje količinu (zapreminu) uspravnog i poleglog
mrtvog drveta u šumama, koje predstavljaju važna staništa za veliki
broj vrsta. Veća količina ovakvog drveta u šumama uslovljava i veći
biodiverzitet šumskih staništa jer je veoma važna komponentaa
supstrata za mnogobrojne vrste.
Podindikatori:
1. Zapremina mrtvog drveta u šumi po hektaru (ha);
2. Zapremina uspravnog mrtvog drveta u šumi po hektaru (ha);
3. Zapremina poleglog mrtvog drveta u šumi po hektaru (ha).
Metodologija izračunavanja i prikupljanja podataka Indikator se izrađuje analizom i procenom broja i zapremine
uspravnog i poleglog mrtvog drveta u šumama, minimalne dužine 2 m
i prečnika stabla 10 cm po ha šume, i njihove drvne mase iskazane u
u metrima kubnim po hektaru (m3/ha), odnosno u tonama po hektaru
(t/ha)., za petogodišnji period.
Jedinica mere − Površina šuma po sastojinama u hektarima (ha);
− Broj i zapremina uspravnog mrtvog drveta u metrima kubnim (m3);
− Broj i zapremina poleglog mrtvog drveta u metrima kubnim (m3);
− Ukupna težina ili zapremina mrtvog drveta u metrima kubnim po
hektaru (m3/ha) ili u tonama po hektaru (t/ha).
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o šumama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10);
− Zakon o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS” broj 36/09);
− Zakon o zaštiti životne sredine(„Službeni glasnik RS RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon );
− Ministarska konferencija o šumama;
− Konvencija o biološkoj raznovrsnosti („Službeni list SRJ -
Međunarodni ugovori”, broj 11/01);
− Evropska Agencija za životnu sredinu - SEBI 018 - Forest:
deadwood.
Izvor podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
− Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede
– Uprava za šume;
− Institut za šumarstvo.
Periodičnost sakupljanja podataka: jednom u pet godina
Rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Rok dostavljanja: jednom u pet godina

sadržaj

Tematska celina4. ZEMLjIŠTE
Redni broj Naziv indikatora
4.27 4.27. Promena načina korišćenja zemljišta
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Indikator prikazuje trendove u prenameni poljoprivrednog,
šumskog i drugog polu-prirodnog i prirodnog zemljišta u urbana
zemljišta i druge veštačke površine. On prikazuje površine
zauzete izgradnjom i urbanom infrastrukturom, kao i urbanim
zelenim, sportskim i rekreacionim površinama. Indikatorom se
prikazuju promene upotrebe poljoprivrednog zemljišta, zauzimanje
zemljišta različitim tipovima ljudskih aktivnosti, poreklo
urbanog zemljišta iskazano kroz udeo različitih kategorija kome je
izvršena prenamena.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izračunava analizom karata zasnovanih na snimcima
Landsat satelita iz CLC baze za 1990., 2000. i 2006. godinu, odnosno na
osnovu trenda porasta površina kojima je promenjena namena u
određenom vremenskom razdoblju (5-10 godina) i na osnovu CLC-baza
podataka promena; Indikator se prikazuje numerički, tabelarno i
grafikonima u ha prenamenjenog zemljišta, prema vrsti prenamene i u
udelu (%) prenamenjenog zemljišta godišnje u odnosu na ukupno
zemljište.
Promene poljoprivrednog, šumskog i poluprirodnog/prirodnog
zemljišta (CLC2 do CLC5) u urbana zemljišta (CLC1) grupisane su
zavisno od metodologije za proračunavanje pokrovnosti zemljišta.
Jedinica mere ha ili km2
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Nacionalni program zaštite životne sredine („Službeni
glasnik RS”, broj 12/10);
− Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Službeni glasnik RS”,
broj 62/06 i 41/09);
− Zakon o poljoprivredi i ruralnom razvoju („Službeni glasnik
RS”, broj 41/09);
− Evropska Agencija za zaštitu životne sredine (EEA) – Indicator
CSI 014 – Land take;
− UNECE - Indicator E21 - Land uptake.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
Agencija za zaštitu životne sredine i Republički zavod za
statistiku.
Periodičnost sakupljanja podataka na petogodišnjem nivou
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Periodika izrade CLC baze podataka i Statističkog godišnjaka
Republičkog zavoda za statistiku

sadržaj

Tematska celina4. ZEMLjIŠTE
Redni broj Naziv indikatora
4.28 4.28. Erozija zemljišta
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Indikator prikazuje površine i intenzitet erozivnih procesa, kao
i zastupljenost klasa stvarnog i potencijalnog rizika od erozije
zemljišta. Erozivni procesi predstavljaju promene na površinskom
sloju zemljišnog reljefa koje nastaju usled ispiranja i odnošenja
najsitnijih i najplodnijih čestica iz rastresite podloge .
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izračunava utvrđivanjem stepena ugroženosti
zemljišta od erozije izražen u t/ha/godišnje. Za izračunavanje
indikatora se koristi modeliranje korišćenjem podataka o načinu
korišćenja zemljišta, topografije i klime. Preporučene
metodologije su model Pan evropske procene erozije tla (PESERA
model), kao i (USLE model) za gubitak tla. Spisak drugih
prihvaćenih modela za procenu gubitka zemljišta dostupni su u
Tehničkom Uputstvu za prikupljanje podataka za eroziju zemljišta i
podataka o organskom ugljeniku u zemljištu za Evropu kroz EIONET
mrežu (Technical guidelines for the collection of soil erosion and soil
organic carbon data for Europe through EIONET, 2010, European
Commision, Directorate General JRC).
Neophodni podaci za utvrđivanje rizika od degradacije zemljišta
erozijom su:
1. Tip zemljišta;
2. Tekstura zemljišta;
3. Gustina i vodno – vazdušna svojstva zemljišta, hidraulička
svojstva zemljišta;
4. Topografija, uključujući gradijent nagiba i dužinu nagiba,
5. Pokrovnost zemljišta;
6. Način korišćenja zemljišta i zemljišnog prostora (uključujući
upravljanje zemljištem, poljoprivredne sisteme i šumarstvo),
7. Klima (uključujući distribuciju padavina i karakteristike
vetra);
8. Hidrološki uslovi;
9. Dominantni faktori pojave erozionih procesa;
10. Kvantitativni pokazatelj stepena ugroženosti-koeficijent
erozije Z (prema metodi „Potencijala erozije“).
Podaci se prikupljaju u okviru projekta izrade Karte erozije i
kartiranja intenziteta erozivnih procesa. Dobijeni podaci se
prikazuju kartografski, numerički i opisno u utvrđenoj grid mreži.
Jedinica mere t/ha/godišnje erodiranog zemljišta
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Nacionalni program zaštite životne sredine („Službeni
glasnik RS”, broj 12/10);
− Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Službeni glasnik RS",
broj 62/06 i 41/09);
− Zakon o vodama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10);
− Uredba o Programu sistemskog praćenja kvaliteta zemljišta,
indikatorima za ocenu rizika od degradacije zemljišta i
metodologije za izradu remedijacionih programa („Službeni
glasnik RS”, broj 88/10);
− Tehničko Uputstvo za prikupljanje podataka za eroziju zemljišta
i podataka o organskom ugljeniku u zemljištu za Evropu kroz
EIONET mrežu (Technical guidelines for the collection of soil erosion
and soil organic carbon data for Europe through EIONET, 2010,
European Commision, Directorate General JRC);
− Evropska komisija - European Commision- Directorate General JRC
– Indicator - Soil erosion;
− UNECE Indicator E22 - Area affected by soil erosion.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
− Šumarski fakultet;
− Geografski fakultet;
− Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i
vodoprivrede;
− Ministarstvo životne sredine, rudarstva i prostornog
planiranja;
− Agencija za zaštitu životne sredine.
Periodičnost sakupljanja podataka na desetogodišnjem nivou
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Kontinuirano

sadržaj

Tematska celina4. ZEMLjIŠTE
Redni broj Naziv indikatora
4.29 4.29. Sadržaj organskog ugljenika u zemljištu
Tematsko područje Stanje
Definicija i opis indikatora Indikator prati sadržaj organskog ugljenika u pojedinim slojevima
zemljišta u cilju utvrđivanja stepena degradacije zemljišta.
Utvrđivanje sadržaja organskog ugljenika u zemljištu predstavlja
osnovu za izračunavanje akumulacije organske materije u sloju do
jedan metar dubine zemljišta. Izradom indikatora omogućena je
procena rezervi organske materije u zemljištu u zavisnosti od tipa
zemljišta i načina njegovog korišćenja u cilju utvrđivanja područja
pod rizikom za održivo korišćenje zemljišta. Visok sadržaj
organske materije ukazuje na visoko proizvodna svojstva zemljišta.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izračunava na osnovu podataka o sadržaju organskog
ugljenika u zemljištu i izražava se u t/ha u sloju zemljišta od 0-30
cm i u sloju od 0-100 cm, kao i u % organskog ugljenika u sloju
zemljišta od 0-30 cm i % organskog ugljenika u sloju od 0-100 cm.
Spisak prihvaćenih pedotransfer funkcija (Pedotransfer function) za
određivanje zapreminske mase neophodne za utvrđivanje sadržaja
organskog ugljenika u zemljištu dostupan je u Tehničkom Uputstvu za
prikupljanje podataka za eroziju zemljišta i podataka o organskom
ugljeniku u zemljištu za Evropu kroz EIONET mrežu (Technical
guidelines for the collection of soil erosion and soil organic carbon data for
Europe through EIONET, 2010, European Commision, Directorate General
JRC).
Neophodni set podataka za utvrđivanje rizika od degradacije
zemljišta smanjenjem organske materije je tip i tekstura zemljišta,
način korišćenja zemljišta, kao i varijacija klimatskih faktora.
Podaci se prikupljaju u okviru Programa sistemskog praćenja
kvaliteta zemljišta, u okviru pedoloških istraživanja i drugih
projekata kojima se utvrđuje kvalitet i degradacija zemljišta.
Dobijeni podaci o sadržaju organskog ugljenika u zemljištu se
prikazuju kartografski i numerički u utvrđenoj grid mreži.
Jedinica mere t/ha i %
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja

− Nacionalni program zaštite životne sredine („Službeni
glasnik RS”, broj 12/10);
− Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Službeni glasnik RS”, br.
62/06 i 41/09);
− Uredba o Programu sistemskog praćenja kvaliteta zemljišta,
indikatorima za ocenu rizika od degradacije zemljišta i
metodologije za izradu remedijacionih programa („Službeni
glasnik RS”, broj 88/10);
− Tehničko Uputstvo za prikupljanje podataka za eroziju zemljišta
i podataka o organskom ugljeniku u zemljištu za Evropu kroz
EIONET mrežu (Technical guidelines for the collection of soil erosion
and soil organic carbon data for Europe through EIONET, 2010,
European Commision, Directorate General JRC);
− Evropska komisija - European Commision- Directorate General JRC
– Indicator -Soil organic carbon data.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
− Institut za zemljište Beograd;
− Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad;
− Poljoprivredni fakultet Beograd;
− Poljoprivredni fakultet Novi Sad;
− Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede;
− Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i
vodoprivredu;
− Agencija za zaštitu životne sredine.
Periodičnost sakupljanja podataka: kontinuirano
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem

Kontinuirano dostavljanje podataka, izveštavanje trogodišnje

sadržaj

 

Tematska celina4. ZEMLjIŠTE
Redni broj Naziv indikatora
4.30 4.30. Upravljanje kontaminiranim lokalitetima
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Indikator prikazuje način upravljanja lokalitetima na kojima je
potvrđeno prisustvo lokalizovanog zagađenja zemljišta.
Indikatorom se prati napredovanje u upravljanju ovim lokalitetima
kroz praćenje glavnih zagađujućih materija koje utiču na kvalitet
zemljišta i podzemnih voda, kao i kroz realizovanje procesa sanacije
i remedijacije. Lokalizovano zagađenje vezano je za područja pojačane
industrijske aktivnosti, neadekvatno uređena odlagališta otpada,
lokalitete vađenja mineralnih sirovina, vojna skladišta i područja
na kojima je došlo do akcidentnih situacija i zagađenja zemljišta.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izrađuje analizom progresa u upravljanju
kontaminiranim lokalitetima koji je izražen kroz:
1. Ukupan broj potencijalno zagađenih lokaliteta;
2. Broj lokaliteta na kojima su izvršena preliminarna
istraživanje u %;
3. Broj lokaliteta na kojima su izvršena detaljna istraživanja(u%)
4. Broj lokaliteta na kojima se preduzimaju mere sanacije i
remedijacije u okviru:
- energetskog sektora,
- proizvodnje i prerade metala,
- industrije nemetala,
- hemijske industrije,
- upravljanja otpadom i otpadnim vodama,
- proizvodnje i prerade papira i drveta,
- intenzivnog stočarstva i akvakulture,
- proizvodnje prehrambenih proizvoda i pića,
- područja pod minama,
- bivših vojnih lokacija,
- područja akcidenata,
- drugih aktivnosti,
5. Broj lokaliteta na kojima je izvršena remedijacija ( u %);
6. Troškovi i procenjeni troškovi sanacije (RSD);
7. Udeo glavnih tipova lokalizovanih izvora zagađenja zemljišta u
ukupnom broju identifikovanih lokaliteta (u %);
8. Udeo industrijskih grana u lokalizovanom zagađenju zemljišta
(%);
9. Glavne zagađujuće materije koje utiču na zagađenje zemljišta i
površinskih voda.
Jedinica mere Broj lokaliteta izražen numerički, udeo izražen u %, troškovi
sanacije i remedijacije izraženi u RSD
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Nacionalni program zaštite životne sredine („Službeni
glasnik RS”, broj 12/10);
− Uredba o Programu sistemskog praćenja kvaliteta zemljišta,
indikatorima za ocenu rizika od degradacije zemljišta i
metodologije za izradu remedijacionih programa („Službeni
glasnik RS”, broj 88/10);
− Uredba o utvrđivanju kriterijuma za određivanje statusa posebno
ugrožene životne sredine, statusa ugrožene životne sredine i
za utvrđivanje prioriteta za sanaciju i remedijaciju („Službeni
glasnik RS”, broj 22/10);
− Evropski registar ispuštanja i prenosa zagađujućih materija (E-
PRTR) 166/2006/EEC;
− Direktiva o integralnom sprečavanju i kontroli zagađivanja
96/61/EEC, 2008/1/EEC;
− Evropska Agencija za zaštitu životne sredine (EEA) – Indicator
CSI 015 – Progress in management of contaminated sites.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
Ministarstvo životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja i
Agencija za zaštitu životne sredine
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Kontinuirano dostavljanje podataka, izveštavanje godišnje

sadržaj

Tematska celina5. OTPAD
Redni broj Naziv indikatora
5.31 5.31. Ukupna količina proizvedenog otpada
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Indikator pokazuje ukupne količine proizvedenog otpada, po
vrstama i delatnostima u kojima nastaju. Direktno se prati
ostvarenje strateškog cilja: izbegavanje i smanjivanje nastajanja
otpada.
Podindikatori:
1. Ukupna količina proizvedenog otpada;
2. Ukupna količina proizvedenog otpada po stanovniku godišnje;
3. Ukupna količina proizvedenog otpada po vrsti otpada
(indeksnom broju).
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izrađuje na osnovu godišnjih podataka o količini
otpada po vrstama, prijavljenih u skladu sa Pravilnikom o
metodologiji za izradu nacionalnog i lokalnog registra izvora
zagađivanja, kao i metodologiji za vrste, načine i rokove
prikupljanja podataka, Pravilnikom o obrascu dnevne evidencije
i godišnjeg izveštaja o otpadu i Pravilnikom o kategorijama,
ispitivanju i klasifikaciji otpada. Vrste otpada određuju se
prema Katalogu otpada.
Jedinica mere Indikator se izražava u tonama po godini (t/god).
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o upravljanju otpadom („Službeni glasnik RS”, br. 36/09 i
88/10);
− Zakon o ambalaži i ambalažnom otpadu („Službeni glasnik RS”,
broj 36/09);
− Zakon o potvrđivanju Bazelske Konvencije o prekograničnom
kretanju opasnih otpada i njihovom odlaganju („Službeni list
SRJ - Međunarodni ugovori”, broj 2/99);
− Pravilnik o metodologiji za izradu nacionalnog i lokalnog
registra izvora zagađivanja, kao i metodologiji za vrste,
načine i rokove prikupljanja podataka (“Službeni glasnik”,
broj. 91/10);
− Pravilnik o obrascu dnevne evidencije i godišnjeg izveštaja
o otpadu, sa uputstvom za njegovo popunjavanje (“Službeni
glasnik”, broj 95/10);
− Pravilnik o kategorijama, ispitivanju i klasifikaciji
otpada („Službeni glasnik RS”, broj 56/10);
− Waste Framework Directive (2006/12/EC);
− Regulation (EC) No 166/2006 of the European Parliament and of the
Council of 18 January 2006 concerning the establishment of a
European Pollutant Release and Transfer Register and amending
Council Directives 91/689/EEC and 96/61/EC;
− UNECE Protocol on Pollutant Release and Transfer Registers.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
Agencija za zaštitu životne sredine
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina5. OTPAD
Redni broj Naziv indikatora
5.32 5.32. Proizvodnja otpada (komunalni, industrijski, opasan)
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Indikator pokazuje količine proizvedenog otpada (komunalni,
industrijski, opasan) po vrstama i delatnostima u kojima nastaju.
Direktno se prati ostvarenje strateškog cilja: izbegavanje i smanjivanje
nastajanja otpada.
Podindikatori:
1. Ukupna količina proizvedenog komunalnog otpada;
2. Ukupna količina proizvedenog komunalnog otpada po stanovniku
godišnje;
3. Ukupna količina proizvedenog komunalnog otpada po vrsti otpada
(indeksnom broju);
4. Ukupna količina proizvedenog industrijskog otpada,
5. Ukupna količina proizvedenog industrijskog otpada po stanovniku
godišnje;
6. Ukupna količina proizvedenog industrijskog otpada po vrsti
otpada (indeksnom broju);
7. Ukupna količina proizvedenog opasnog otpada;
8. Ukupna količina proizvedenog opasnog otpada po stanovniku
godišnje;
9. Ukupna količina proizvedenog opasnog otpada po vrsti otpada
(indeksnom broju);
10. Ukupna količina proizvedenog opasnog otpada prema Y oznakama, H
oznakama i Q oznakama.

Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka
Indikator se izrađuje na osnovu godišnjih podataka o količini otpada
po vrstama (komunalnog, industrijskog i opasnog), prijavljenih u skladu
sa Pravilnikom o metodologiji za izradu nacionalnog i lokalnog
registra izvora zagađivanja, kao i metodologiji za vrste, načine i
rokove prikupljanja podataka, Pravilnikom o obrascu dnevne
evidencije i godišnjeg izveštaja o otpadu i Pravilnikom o
kategorijama, ispitivanju i klasifikaciji otpada. Vrste otpada
određuju se prema Katalogu otpada.
Jedinica mere Indikator se izražava u tonama po godini (t/god).
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o upravljanju otpadom („Službeni glasnik RS”, br. 36/09 i
88/10);
− Zakon o ambalaži i ambalažnom otpadu („Službeni glasnik RS”,
broj 36/09);
− Zakon o potvrđivanju Bazelske Konvencije o prekograničnom kretanju
opasnih otpada i njihovom odlaganju („Službeni list SRJ -
Međunarodni ugovori”, broj 2/99);
− Pravilnik o metodologiji za izradu nacionalnog i lokalnog
registra izvora zagađivanja, kao i metodologiji za vrste, načine i
rokove prikupljanja podataka (“Službeni glasnik”, broj 91/10);
− Pravilnik o obrascu dnevne evidencije i godišnjeg izveštaja o
otpadu, sa uputstvom za njegovo popunjavanje (“Službeni glasnik”,
broj 95/10);
− Pravilnik o kategorijama, ispitivanju i klasifikaciji otpada
(„Službeni glasnik RS”, broj 56/10);
− Waste Framework Directive (2006/12/EC);
− Regulation (EC) No 166/2006 of the European Parliament and of the
Council of 18 January 2006 concerning the establishment of a European
Pollutant Release and Transfer Register and amending Council Directives
91/689/EEC and 96/61/EC;
− UNECE Protocol on Pollutant Release and Transfer Registers;
− Evropska Agencija za životnu sredinu - EEA CSI 016 – Municipal
waste generation.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
Agencija za zaštitu životne sredine
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje

Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem

Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina5. OTPAD
Redni broj Naziv indikatora
5.33 5.33. Količina proizvedene ambalaže i ambalažnog otpada
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Indikator pokazuje količinu proizvedene ambalaže i
ambalažnog otpada, po vrstama i delatnostima u kojima nastaje.
Indikatorom se prati ostvarenje nacionalnog cilja: ponovno
iskorišćenje i reciklaža ambalažnog otpada u periodu od 2010. do
2014. godine.
Podindikatori:
1. Ukupna količina ambalažnog otpada;
2. Udeo prikupljenog i prerađenog ambalažnog otpada u ukupnoj
količini ambalaže stavljene na tržište Republike Srbije;
3. Ukupna količina ambalažnog otpada po stanovniku godišnje;
4. Ukupna količina ambalažnog otpada po vrsti ambalaže;
5. Ukupna količina ponovno iskorišćenog ambalažnog otpada;
6. Ukupna količina ponovno iskorišćenog ambalažnog otpada
prema R oznakama;
7. Ukupna količina ponovno iskorišćenog ambalažnog otpada
prema vrstama (indeksnom broju);
8. Ukupna količina odloženog ambalažnog otpada;
9. Ukupna količina odloženog ambalažnog otpada prema D
oznakama;
10. Ukupna količina odloženog ambalažnog otpada prema vrstama
(indeksnom broju).

Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka
Indikator se izrađuje korišćenjem podataka o količini ambalaže
stavljene na tržište i korišćenjem podataka o ambalažnom
otpadu prikupljenih u skladu sa Pravilnikom o obrascima
izveštaja o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom i
Pravilnikom o kategorijama, ispitivanju i klasifikaciji
otpada. Količine otpada iskazuju se prema vrsti materijala,
odnosno po vrstama prema Katalogu otpada.
Udeo prikupljenog i prerađenog ambalažnog otpada u ukupnoj
količini ambalaže stavljene na tržište Republike Srbije se računa
prema sledećoj formuli:
Ua= Qa / A, gde je:
Ua – udeo prikupljenog i prerađenog ambalažnog otpada u ukupnoj
količini ambalaže stavljene na tržište RS
Qa – količina prikupljenog i prerađenog ambalažnog otpada
A – količina ambalaže stavljene na tržište RS
Jedinica mere Indikator se izražava u tonama po godini (t/god), odnosno u
procentima (%).
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o ambalaži i ambalažnom otpadu („Službeni glasnik RS”
broj 36/09);
− Zakon o potvrđivanju Bazelske Konvencije o prekograničnom
kretanju opasnih otpada i njihovom odlaganju („Službeni list
SRJ-Međunarodni ugovori”, broj 2/99).
− Uredba o utvrđivanju Plana smanjenja ambalažnog otpada za
period od 2010. do 2014. godine („Službeni glasnik RS”, broj
88/09);
− Pravilnik o vrstama ambalaže sa dugim vekom trajanja
(„Službeni glasnik RS”, broj 70/09);
− Pravilnik o kriterijumima za određivanje šta može biti
ambalaža, sa primerima za primenu kriterijuma i listi srpskih
standarda koji se odnose na osnovne zahteve koje ambalaža mora
da ispunjava za stavljanje u promet („Službeni glasnik RS”, broj
70/09);
− Pravilnik o godišnjoj količini ambalažnog otpada po vrstama
za koje se obavezno obezbeđuje prostor za preuzimanje, sakupljanje,
razvrstavanje i privremeno skladištenje („Službeni glasnik
RS”, broj 70/09);
− Pravilnik o vrsti i godišnjoj količini ambalaže korišćene za
upakovanu robu stavljenu u promet za koju proizvođač, uvoznik,
paker/punilac i isporučilac nije dužan da obezbedi upravljanje
ambalažnim otpadom („Službeni glasnik RS”, broj 70/09);
− Pravilnik o obrascima izveštaja o upravljanju ambalažom i
ambalažnim otpadom („Službeni glasnik RS”, broj 21/10);
− Pravilnik o kategorijama, ispitivanju i klasifikaciji
otpada („Službeni glasnik RS”, broj 56/10);
− Waste Framework Directive (2006/12/EC);
− Evropska Agencija za životnu sredinu (EEA) – Indicator CSI 017 -
Generation and recycling of packaging waste.

Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
Agencija za zaštitu životne sredine
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina5. OTPAD
Redni broj Naziv indikatora
5.34 5.34. Količine posebnih tokova otpada
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Indikator pokazuje količine posebnih tokova otpada po vrstama.
Indikatorom se određuje udeo otpada u ukupnoj količini proizvoda
po vrstama koji posle upotrebe postaju posebni tokovi otpada.
Podindikatori:
1. Količina električnog i elektronskog otpada;
2. Udeo električnog i elektronskog otpada u ukupnoj količini
električnih i elektronskih proizvoda stavljenih na tržište
Republike Srbije;
3. Količina otpadnih guma;
4. Udeo otpadnih guma u ukupnoj količini guma od motornih vozila,
poljoprivrednih i građevinskih mašina, prikolica, vučenih
mašina i sl. stavljenih na tržište Republike Srbije;
5. Količina otpadnog ulja i maziva;
6. Udeo otpadnog ulja i maziva u ukupnoj količini ulja i maziva
stavljenih na tržište Republike Srbije;
7. Količina istrošenih baterija i akumulatora;
8. Udeo istrošenih baterija i akumulatora u ukupnoj količini
baterija i akumulatora stavljenih na tržište Republike Srbije;
9. Količina otpadnih fluorescentnih cevi koje sadrže živu;
10. Udeo otpadnih fluorescentnih cevi koje sadrže živu u ukupnoj
količini fluorescentnih cevi koje sadrže živu stavljenih na
tržište Republike Srbije;
11. Količina PCB otpada i uređaja koji sadrži PCB;
12. Količina otpada koji sadrži azbest;
13. Udeo otpada koji sadrži azbest u ukupnoj količini proizvoda
koji sadrže azbest stavljenih na tržište Republike Srbije;
14. Količina POPs otpada;
15. Udeo POPs otpada u ukupnoj količini proizvoda koji sadrže
POPs materije stavljenih na tržište Republike Srbije;
16. Broj otpadnih vozila godišnje.

Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka
Indikator se izrađuje na osnovu godišnjih podataka o količini
proizvoda po vrstama koji posle upotrebe postaju posebni tokovi
otpada, prijavljenih u skladu sa Uredbom o proizvodima koji
posle upotrebe postaju posebni tokovi otpada, obrascu dnevne
evidencije o količini i vrsti proizvedenih i uvezenih proizvoda
i godišnjem izveštaju, načinu i rokovima dostavljanja godišnjeg
izveštaja, obveznicima plaćanja naknada, kriterijumima za
obračun, visinu i način obračunavanja i plaćanja naknade,
Pravilnikom o metodologiji za izradu nacionalnog i lokalnog
registra izvora zagađivanja, kao i metodologiji za vrste, načine i
rokove prikupljanja podataka, Pravilnikom o obrascu dnevne
evidencije i godišnjeg izveštaja o otpadu i Pravilnikom o
kategorijama, ispitivanju i klasifikaciji otpada; Vrste otpada
određuju se prema Katalogu otpada.
Udeo otpada u ukupnoj količini proizvoda stavljenih na tržište
Republike Srbije se računa prema sledećoj formuli:
U= Q / P, gde je:
U – udeo otpada u ukupnoj količini proizvoda stavljenih na tržište
57
RS
Q – količina otpada
P – količina proizvoda stavljenih na tržište RS
Jedinica mere Indikator se izražava u tonama po godini (t/god), kilogramima po
godini (kg/god), litrima po godini (l/god), komadima po godini
(kom/god), broju po godini (br/god) ili procentima (%) u zavisnosti
od proizvoda.
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o upravljanju otpadom („Službeni glasnik RS”, br. 36/09 i
88/10);
− Zakon o potvrđivanju Bazelske Konvencije o prekograničnom
kretanju opasnih otpada i njihovom odlaganju („Službeni list
SRJ-Međunarodni ugovori”, broj 2/99);
− Uredba o proizvodima koji posle upotrebe postaju posebni
tokovi otpada, obrascu dnevne evidencije o količini i vrsti
proizvedenih i uvezenih proizvoda i godišnjem izveštaju,
načinu i rokovima dostavljanja godišnjeg izveštaja,
obveznicima plaćanja naknada, kriterijumima za obračun,
visinu i način obračunavanja i plaćanja naknade(„Službeni
glasnik RS”, broj 54/10);
− Pravilnik o metodologiji za izradu nacionalnog i lokalnog
registra izvora zagađivanja, kao i metodologiji za vrste,
načine i rokove prikupljanja podataka (“Službeni glasnik RS”,
broj 91/10););
− Pravilnik o obrascu dnevne evidencije i godišnjeg izveštaja
o otpadu, sa uputstvom za njegovo popunjavanje (“Službeni
glasnik RS”, broj 95/10);
− Pravilnik o kategorijama, ispitivanju i klasifikaciji
otpada („Službeni glasnik RS”, broj 56/10);
− Waste Framework Directive (2006/12/EC);
− Regulation (EC) No 166/2006 of the European Parliament and of the
Council of 18 January 2006 concerning the establishment of a
European Pollutant Release and Transfer Register and amending
Council Directives 91/689/EEC and 96/61/EC;
− UNECE Protocol on Pollutant Release and Transfer Registers.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
Agencija za zaštitu životne sredine
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina5. OTPAD
Redni broj Naziv indikatora
5.35 5.35. Količina proizvedenog otpada iz objekata u kojima se obavlja
zdravstvena zaštita i farmaceutskog otpada
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Indikator pokazuje količinu proizvedenog otpada iz objekata u
kojima se obavlja zdravstvena zaštita ljudi i životinja i
farmaceutskog otpada, po vrstama. Indikatorom se prati ostvarenje
cilja: izbegavanje i smanjivanje nastajanja otpada.
Podindikatori:
1. Ukupna količina proizvedenog otpada iz objekata u kojima se
obavlja zdravstvena zaštita ljudi;
2. Ukupna količina proizvedenog otpada iz objekata u kojima se
obavlja zdravstvena zaštita ljudi po stanovniku;
3. Ukupna količina proizvedenog otpada iz objekata u kojima se
obavlja zdravstvena zaštita životinja;
4. Ukupna količina proizvedenog farmaceutskog otpada,
5. Ukupna količina proizvedenog farmaceutskog otpada po
stanovniku.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izrađuje korišćenjem podataka o količini
proizvedenog medicinskog i farmaceutskog otpada prikupljenih u
skladu sa Pravilnikom o obrascu dnevne evidencije i godišnjeg
izveštaja o otpadu i Pravilnikom o kategorijama, ispitivanju i
klasifikaciji otpada.
Jedinica mere Indikator se izražava u tonama po godini (t/god), odnosno tonama po
stanovniku po godini (t/stan/god).
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o upravljanju otpadom („Službeni glasnik RS”, br. 36/09 i
88/10);
− Zakon o potvrđivanju Bazelske Konvencije o prekograničnom
kretanju opasnih otpada i njihovom odlaganju („Službeni list
SRJ-Međunarodni ugovori”, broj 2/99);
− Pravilnik o obrascu dnevne evidencije i godišnjeg izveštaja
o otpadu, sa uputstvom za njegovo popunjavanje (“Službeni
glasnik RS”, broj 95/10);
− Pravilnik o kategorijama, ispitivanju i klasifikaciji
otpada („Službeni glasnik RS”, broj 56/10);
− Waste Framework Directive (2006/12/EC);
− Regulation (EC) No 166/2006 of the European Parliament and of the
Council of 18 January 2006 concerning the establishment of a
European Pollutant Release and Transfer Register and amending
Council Directives 91/689/EEC and 96/61/EC;
− UNECE Protocol on Pollutant Release and Transfer Registers.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
Agencija za zaštitu životne sredine
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina5. OTPAD
Redni broj Naziv indikatora
5.36 5.36. Preduzeća ovlašćena za upravljanje otpadom
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Indikator pokazuje broj preduzeća koja su ovlašćena za
upravljanje otpadom, prema svojoj ulozi. Indikatorom se prati
ostvarenje ciljeva: izbegavanje i smanjivanje nastajanja otpada, kao
i postizanje organizovanog i održivog upravljanja otpadom.
Podindikatori:
1. Ukupan broj preduzeća koja su ovlašćena za upravljanje
otpadom;
2. Broj preduzeća koja su ovlašćena za upravljanje otpadom, prema
svojoj ulozi za koju su dobili dozvolu za upravljanje otpadom.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izrađuje na osnovu podataka iz baze podataka
Agencije za zaštitu životne sredine o izdatim dozvolama za
upravljanje otpadom, izdatih od strane Ministarstva životne
sredine i prostornog planiranja, odnosno nadležnog organa
autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u skladu sa
Zakonom o upravljanju otpadom.
Jedinica mere Indikator se izražava u broju po godini (br/god).
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o upravljanju otpadom („Službeni glasnik RS”, br. 36/09 i
88/10);
− Zakon o ambalaži i ambalažnom otpadu („Službeni glasnik RS”,
broj 36/09);
− Zakon o potvrđivanju Bazelske Konvencije o prekograničnom
kretanju opasnih otpada i njihovom odlaganju („Službeni list
SRJ-Međunarodni ugovori”, broj 2/99);
− Pravilnik o kategorijama, ispitivanju i klasifikaciji
otpada („Službeni glasnik RS”, broj 56/10).
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
Agencija za zaštitu životne sredine
Periodičnost sakupljanja podataka: kontinualno
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem

Rok dostavljanja u skladu sa tempom izdavanja dozvola od strane
nadležnih organa i dostavljanja podataka u registar

sadržaj

Tematska celina5. OTPAD
Redni broj Naziv indikatora
5.37 5.37. Deponije otpada
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Indikator pokazuje razvijenost, raspoređenost i kapacitete
prostora za odlaganje otpada.
Podindikatori:
1. Broj sanitarnih deponija;
2. Ukupan kapacitet sanitarnih deponija;
3. Preostali kapacitet sanitarnih deponija;
4. Ukupna površina sanitarnih deponija;
5. Broj JKP deponija;
6. Ukupan kapacitet JKP deponija;
7. Preostali kapacitet JKP deponija;
8. Ukupna površina JKP deponija;
9. Broj neuređenih odlagališta otpada;
10. Procenjena površina neuređenih odlagališta otpada.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izrađuje korišćenjem podataka o broju i kapacitetu
sanitarnih, JKP i neuređenih odlagališta otpada, prikupljenih
u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, Pravilnikom o
metodologiji za izradu nacionalnog i lokalnog registra izvora
zagađivanja, kao i metodologiji za vrste, načine i rokove
prikupljanja podataka i Pravilnikom o kategorijama,
ispitivanju i klasifikaciji otpada.
Jedinica mere Indikator se izražava kao broj (br), u tonama (t) ili metrima
kvadratnim (m2).
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o upravljanju otpadom („Službeni glasnik RS”, br. 36/09 i
88/10);
− Zakon o potvrđivanju Bazelske Konvencije o prekograničnom
kretanju opasnih otpada i njihovom odlaganju („Službeni list
SRJ-Međunarodni ugovori”, broj 2/99);
− Uredba o odlaganju otpada na deponije (“Službeni glasnik RS”,
broj. 92/10);
− Pravilnik o metodologiji za izradu nacionalnog i lokalnog
registra iz-vora zagađivanja, kao i metodologiji za vrste,
načine i rokove prikupljanja podataka (“Službeni glasnik RS”,
broj 91/10);
− Pravilnik o obrascu dnevne evidencije i godišnjeg izveštaja
o otpadu sa uputstvom za njegovo popunjavanje (“Službeni
glasnik RS”, broj 95/10);
− Pravilnik o kategorijama, ispitivanju i klasifikaciji
otpada („Službeni glasnik RS”, broj 56/10);
− Waste Framework Directive (2006/12/EC);
− Regulation (EC) No 166/2006 of the European Parliament and of the
Council of 18 January 2006 concerning the establishment of a
European Pollutant Release and Transfer Register and amending
Council Directives 91/689/EEC and 96/61/EC;
− UNECE Protocol on Pollutant Release and Transfer Registers.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
Agencija za zaštitu životne sredine
Periodičnost sakupljanja podataka: kontinualno
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina5. OTPAD
Redni broj Naziv indikatora
5.38 5.38. Količina izdvojeno prikupljenog, ponovno iskorišćenog i odloženog otpada
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Indikator pokazuje količinu izdvojeno prikupljenog otpada po
vrstama, ponovno iskorišćenog otpada prema postupcima za ponovno
iskorišćenje (odnosno R oznakama) i otpada podvrgnutog odlaganju, po
postupcima odlaganja (odnosno D oznakama). Indikatorom se direktno
prati ostvarenje strateškog cilja: izbegavanje i smanjivanje nastajanja
otpada, odnosno održivo upravljanje otpadom.
Podindikatori:
1. Ukupna količina izdvojeno prikupljenog otpada;
2. Ukupna količina izdvojeno prikupljenog otpada po vrstama
(indeksnom broju);
3. Ukupna količina ponovno iskorišćenog otpada;
4. Ukupna količina ponovno iskorišćenog otpada prema R oznakama;
5. ukupna količina ponovno iskorišćenog otpada prema vrstama
(indeksnom broju);
6. Ukupna količina odloženog otpada;
7. Ukupna količina odloženog otpada prema D oznakama;
8. Ukupna količina odloženog otpada prema vrstama (indeksnom
broju).
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izrađuje na osnovu godišnjih podataka o količini
izdvojeno prikupljenog otpada po vrstama, godišnjih podataka o
količini otpada koji je podvrgnut ponovnom iskorišćenju pojedinim
postupcima ponovnog iskorišćenja prema vrstama i godišnjih podataka
o količini odloženog otpada pojedinim postupcima odlaganja prema
vrstama prijavljenih u skladu sa Pravilnikom o metodologiji za
izradu nacionalnog i lokalnog registra izvora zagađivanja, kao i
metodologiji za vrste, načine i rokove prikupljanja podataka,
Pravilnikom o obrascu dnevne evidencije i godišnjeg izveštaja o
otpadu sa uputstvom za njegovo popunjavanje i Pravilnikom o
kategorijama, ispitivanju i klasifikaciji otpada. Vrste otpada
određuju se prema Katalogu otpada.
Jedinica mere Indikator se izražava tonama po godini (t/god).
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o upravljanju otpadom („Službeni glasnik RS”, br. 36/09 i
88/10);
− Zakon o ambalaži i ambalažnom otpadu („Službeni glasnik RS”,
broj 36/09);
− Zakon o potvrđivanju Bazelske Konvencije o prekograničnom kretanju
opasnih otpada i njihovom odlaganju („Službeni list SRJ-
Međunarodni ugovori”, broj 2/99);
− Pravilnik o metodologiji za izradu nacionalnog i lokalnog
registra izvora zagađivanja, kao i metodologiji za vrste, načine i
rokove prikupljanja podataka (“Službeni glasnik RS”, broj 91/10);
− Pravilnik o obrascu dnevne evidencije i godišnjeg izveštaja o
otpadu sa uputstvom za njegovo popunjavanje (“Službeni glasnik
RS”, broj 95/10);
− Pravilnik o kategorijama, ispitivanju i klasifikaciji otpada
(„Službeni glasnik RS”, broj 56/10);
− Waste Framework Directive (2006/12/EC);
− Regulation (EC) No 166/2006 of the European Parliament and of the
Council of 18 January 2006 concerning the establishment of a European
Pollutant Release and Transfer Register and amending Council Directives
91/689/EEC and 96/61/EC;
− UNECE Protocol on Pollutant Release and Transfer Registers.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
Agencija za zaštitu životne sredine
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora
i izveštaja u Informacioni sistem
Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina5. OTPAD
Redni broj Naziv indikatora
5.39 5.39. Prekogranični promet otpada
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Indikator pokazuje kretanje količina otpada u prekograničnom
prometu otpadom, po vrstama i zemljama. Indikatorom se prati
napredak u ostvarivanju cilja: održivo upravljanje otpadom.
Podindikatori:
1. Ukupno uvezena količina otpada;
2. Ukupno uvezena količina otpada prema vrstama (indeksnom
broju);
3. Ukupno izvezena količina otpada;
4. Ukupno izvezena količina otpada prema vrstama (indeksnom
broju).


Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izrađuje na osnovu godišnjih podataka o realizovanoj
količini uvezenog, tj. izvezenog otpada po vrstama, prijavljenih
putem Jedinstvenih carinskih isprava. Vrste otpada određuju se
prema Katalogu otpada koji je sastavni deo Pravilnika o
kategorijama, ispitivanju i klasifikaciji otpada.
Jedinica mere
Indikator se izražava u tonama po godini (t/god).
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o upravljanju otpadom („Službeni glasnik RS”, br. 36/09 i
88/10);
− Zakon o ambalaži i ambalažnom otpadu („Službeni glasnik RS”,
broj 36/09);
− Zakon o potvrđivanju Bazelske Konvencije o prekograničnom
kretanju opasnih otpada i njihovom odlaganju („Službeni list
SRJ-Međunarodni ugovori”, broj 2/99);
− Uredba o listama otpada za prekogranično kretanje, sadržini i
izgledu dokumenata koji prate prekogranično kretanje otpada sa
uputstvima za njihovo popunjavanje („Službeni glasnik RS”, broj
60/09);
− Uredba o određivanju pojedinih vrsta opasnog otpada koji se mogu
uvoziti kao sekundarne sirovine („Službeni glasnik RS”, broj
60/09);
− Uredba o Listi neopasnog otpada za koji se ne izdaje dozvola, sa
dokumentacijom koja prati prekogranično kretanje („Službeni
glasnik RS”, broj 102/10);
− Pravilnik o sadržini, načinu vođenja i izgledu Registra izdatih
dozvola za upravljanje otpadom („Službeni glasnik RS”, broj
95/10);
− Zakon o carinskoj tarifi („Službeni glasnik RS”, broj 62/05,
61/07 i 5/09);
− Pravilnik o kategorijama, ispitivanju i klasifikaciji otpada
(„Službeni glasnik RS“ broj 56/10);
− Pravilnik o obrascu dnevne evidencije i godišnjeg izveštaja o
otpadu sa uputstvom za njegovo popunjavanje („Službeni glasnik
RS”, broj 95/10);
− Pravilnik o obrascima izveštaja o upravljanju ambalažom i
ambalažnim otpadom („Službeni glasnik RS”, broj 21/10).
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
Ministarstvo životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja i
Uprava carina
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina 6. BUKA
Redni broj Naziv indikatora
6.40 6.40. Ukupni indikator buke
Tematsko područje Stanje
Definicija i opis indikatora Lden - Ukupni indikator buke je indikator koji opisuje ometanje
bukom za vremenski period od 24 časa, za dan-veče-noć.
Indikator buke je akustička veličina kojom se opisuje buka u
životnoj sredini i izražava se jedinicom dB(A). Indikatori buke
se koriste u cilju utvrđivanja stanja buke, za procenu i predviđanje
stanja buke, izradu strateških karata buke i planiranje mera
zaštite.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Ukupni indikator buke Lden, u decibelima dB(A) definiše se
sledećom jednačinom:
Lden = 10log1/24(12*10Lday/10+44*10Levening+5/10+8*10Lnight+10/10)
gde su:
Lday - A-ponderisani dugovremenski prosečni nivo zvuka koji
seodređuje za sve dnevne periode u toku jedne godine;
Levening - A-ponderisani dugovremenski prosečni nivo zvuka koji se
određuje za sve večernje periode u toku jedne godine;
Lnight - A-ponderisani dugovremenski prosečni nivo zvuka koji se
određuje za sve noćne periode u toku jedne godine.
Period od 24 časa, u smislu ove uredbe, deli se na tri referentna
vremenska intervala: dan traje 12 časova (od 6 do 18 časova), veče
traje 4 časa (od 18 do 22 časa) i noć traje 8 časova (od 22 do 6
časova).
LRAeqT - merodavni nivo buke u decibelima dB(A) je ekvivalentni A-
ponderisani nivo tokom utvrđenog vremenskog intervala, kome se
dodaju korekcije zbog karakteristika buke.
LRAeqT = LRAeqT + Ki
gde su:
LAeqT - ekvivalentni A-ponderisani nivo tokom utvrđenog
vremenskog intervala.
Ki - korekcije zbog prisustva tona, impulsa ili drugih zvučnih
informacija
Jedinica mere Decibel (dB(A))
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini („Službeni
glasnik RS”, br.j 36/09 i 88/10);
− Uredba o indikatorima buke, graničnim vrednostima, metodama
za ocenjivanje indikatora buke, uznemiravanja i štetih efekata
buke u životnoj sredini („Službeni glasnik RS”, broj 75/10);
− Pravilnik o sadržini i metodama izrade strateških karata
buke i načinu njihovog prikazivanja javnosti („Službeni
glasnik RS”, broj 80/10);
− Pravilnik o metologiji za izradu akcionih planova
(„Službeni glasnik RS”, broj 72/10);
− Pravilnik o metodologiji za određivanje akustičnih zona
(„Službeni glasnik RS”, broj 72/10);
− Pravilnik o metodama merenja buke, sadržini i obimu
izveštaja o merenju buke („Službeni glasnik RS”, broj 72/10);
− Pravilnik o uslovima koje mora da ispunjava stručna
organizacija za merenje buke, kao i dokumentaciji koja se
podnosi uz zahtev za dobijanje ovlašćenja za merenje buke
(„Službeni glasnik RS”, broj 72/10).
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
Monitoring, pojedinačna merenja i proračuni: monitoring i
pojedinačna merenja vrše ovlašćene organizacije.
Pojedinačna merenja se vrše na zahtev stranke ili po rešenju
inspektora.
Izveštaji o stanju buke u životnoj sredini (mesečni ili godišnji).
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Strateške karte buke revidiraju se najmanje jednom u pet godina
računajući od dana početka njihove pripreme.

sadržaj

Tematska celina6. BUKA
Redni broj Naziv indikatora
6.41 6.41. Indikator noćne buke
Tematsko područje Stanje
Definicija i opis indikatora Lnight - indikator noćne buke je indikator koji opisuje ometanje bukom
u toku noći.
Indikator buke je akustička veličina kojom se opisuje buka u
životnoj sredini i izražava se jedinicom dB(A). Indikatori buke se
koriste u cilju utvrđivanja stanja buke, za procenu i predviđanje
stanja buke, izradu strateških karata buke i planiranje mera zaštite.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Lnight je A-ponderisani dugovremenski prosečni nivo zvuka koji se
određuje za sve noćne periode u toku jedne godine.
Noć traje 8 časova (od 22 do 6 časova).
LRAeqT - merodavni nivo buke u decibelima dB(A) je ekvivalentni A-
ponderisani nivo tokom utvrđenog vremenskog intervala, kome se
dodaju korekcije zbog karakteristika buke.
LRAeqT = LRAeqT + Ki
gde su:
LAeqT - ekvivalentni A-ponderisani nivo tokom utvrđenog vremenskog
intervala.
Ki - korekcije zbog prisustva tona, impulsa ili drugih zvučnih
informacija
Jedinica mere Decibel (dB(A))
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini („Službeni glasnik
RS”, broj 36/09);
− Uredba o indikatorima buke, graničnim vrednostima, metodama
za ocenjivanje indikatora buke, uznemiravanja i štetih efekata
buke u životnoj sredini („Službeni glasnik RS”, broj 75/10);
− Pravilnik o sadržini i metodama strateških karata buke i
načinu njihovog prikazivanja javnosti („Službeni glasnik RS”,
broj 80/10);
− Pravilnik o metologiji za izradu akcionih planova („Službeni
glasnik RS”, broj 72/10);
− Pravilnik o metodologiji za određivanje akustičnih zona
(„Službeni glasnik RS”, broj 72/10);
− Pravilnik o metodama merenja buke, sadržini i obimu izveštaja
o merenju buke („Službeni glasnik RS”, broj.72/10);
− Pravilnik o uslovima koje mora da ispunjava stručna
organizacija za merenje buke, kao i dokumentaciji koja se podnosi
uz zahtev za dobijanje ovlašćenja za merenje buke („Službeni
glasnik RS”, broj 72/10).
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
Monitoring, pojedinačna merenja i proračuni: monitoring i
pojedinačna merenja vrše ovlašćene organizacije.
Pojedinačna merenja se vrše na zahtev stranke ili po rešenju
inspektora.
Izveštaji o stanju buke u životnoj sredini (mesečni ili godišnji).
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Strateške karte buke revidiraju se najmanje jednom u pet godina
računajući od dana početka njihove pripreme.

sadržaj

Tematska celina7. NEJONIZUJUĆE ZRAČENjE
Redni broj Naziv indikatora
7.42 7.42. Izvori nejonizujućeg zračenja od posebnog interesa
Tematsko područje Stanje
Definicija i opis indikatora Izvorima nejonizujućih zračenja od posebnog interesa smatraju se
izvori elektromagnetnog zračenja koji mogu biti štetni po zdravlje
ljudi.
Indikator definiše stacionarni i mobilni izvor čije
elektromagnetno polje u zoni povećane osetljivosti dostiže najmanje
10% iznosa referentne, granične vrednosti propisane za tu
frekvenciju.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Za ispitivanja nivoa zračenja izvora nejonizujućih zračenja od
posebnog interesa u životnoj sredini, moraju da se primenjuju metode
merenja i proračuna važećih domaćih ili međunarodnih standarda, i
to:
− za niskofrekventno područje - CEI IEC 61786;
− za visokofrekventno područje - CEI IEC 61566;
− standard o ispitivanju uticaja na izlaganje stanovništva
nejonizujućim zračenjima - CENELEC EN 50413:2008.
Za poslove sistematskog ispitivanja nivoa nejonizujućih zračenja u
životnoj sredini, moraju da se primenjuju metode merenja i proračuna
važećih domaćih ili međunarodnih standarda, i to:
− za niskofrekventno područje - CEI IEC 61786;
− za visokofrekventno područje - CEI IEC 61566;
− standard o ispitivanju uticaja na izlaganje stanovništva
nejonizujućim zračenjima - CENELEC EN 50413:2008.
Jedinica mere Referentni granični nivoi jesu nivoi izlaganja stanovništva
električnim, magnetnim i elektromagnetnim poljima koji služe za
praktičnu procenu izloženosti, kako bi se odredilo da li postoji
verovatnoća da bazična ograničenja budu prekoračena.
Referentni granični nivoi iskazuju se zavisno od visine frekvencije
polja prema sledećim parametrima:
− jačina električnog polja E [V/m];
− jačina magnetnog polja H [A/m];
− gustina magnetnog fluksa B [μT];
− gustina snage(ekvivalentnog ravnog talasa) - Sekv [W/m2].
Primena merljivog referentnog graničnog nivoa osigurava
poštovanje relevantnog bazičnog ograničenja.
Referentni granični nivoi sadržani su u Tabeli 2. Pravilnika o
granicama izlaganja nejonizujućim zračenjima („Službeni glasnik
RS”, broj 104/09);
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o zaštiti od nejonizujućih zračenja („Službeni glasnik
RS”, broj 36/09);
− Pravilnik o izvorima nejonizujućih zračenja od posebnog
interesa, vrstama izvora, načinu i periodu njihovog ispitivanja
(„Službeni glasnik RS”, broj 104/09);
− Pravilnik o granicama izlaganja nejonizujućim zračenjima
(„Službeni glasnik RS”, broj 104/09);
− Pravilnik o sadržini evidencije o izvorima nejonizujućih
zračenja od posebnog interesa („Službeni glasnik RS”, broj
104/09);
− Pravilnik o sadržini i izgledu obrasca izveštaja o
sistematskom ispitivanju nivoa nejonizujućih zračenja u životnoj
sredini („Službeni glasnik RS”, broj. 104/09);
− Pravilnik o uslovima koje moraju da ispunjavaju pravna lica koja
vrše poslove sistematskog ispitivanja nivoa nejonizujućih
zračenja, kao i način i metode sistematskog ispitivanja u
životnoj sredini („Službeni glasnik RS”, broj 104/09);
− Pravilnik o uslovima koje moraju da ispunjavaju pravna lica koja
vrše poslove ispitivanja nivoa zračenja izvora nejonizujućih
zračenja od posebnog interesa u životnoj sredini („Službeni
glasnik RS”, broj. 104/09).
Spisak propisa posredno vezanih za oblast zaštite životne sredine
od nejonizujućeg zračenja:
− Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09-dr.zakon);
− Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu („Službeni glasnik
RS”, br. 135/04,36/09 i 88/10);
− Zakon o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu
(„Službeni glasnik RS”, br. 135/04 i 88/10);
− Uredba o utvrđivalju Liste projekata za koje je obavezna procena
uticaja i Liste projekata za koje se može zahtevati procena
uticaja na životnu sredinu („Službeni glasnik RS”, broj.
114/08);
− Zakon o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik RS”, br. 72/09,
81/09-ispr.,64/10 i 74/10);
− Zakon o elektronskim komunikacijama („Službeni glasnik RS”,
br. 44/10).
Preporuke međunarodnih organizacija:
− Preporuka Saveta Evrope 1999/519/ES;
− WHO (Svetska zdravstvena organizacija), International EMF Project,
www.who.int/emf;
− ICNIRP (Međunarodna komsija za zaštitu od nejonizujućih zračenja)
www.icnirp.de.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
Ministarstvo životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja,
nadležni organ autonomne pokrajine.
Periodičnost i način sakupljanja podataka određeni su Pravilnikom
o izvorima nejonizujućih zračenja od posebnog interesa, vrstama
izvora, načinu i periodu njihovog ispitivanja („Sl.glasnik. RS“,
br.104/09).
Periodičnost ispitivanja novih i rekonstruisanih izvora:
1. Nakon izgradnje, odnoso postavljanja objekta koji sadrži izor
nejonizujućeg zračenja, a pre izdavanja dozvole za početak rada ili
upotrebne dozvole vrši se prvo ispitivanje nivoa
elektromagnetnog polja u okolini izvora.
2. Korisnik izvora za čiju je upotrebu nadležni organ izdao
odobrenje, obezbeđuje periodična ispitivanja nakon puštanja u rad
izvora i to:
− jedanput svake druge kalendarske godine za visokofrekventne
izvore, i
− jedanput svake četvrte godine za niskofrekventne izvore.
Ako se u toku prvog ili periodičnog ispitivanja utvrdi nivo
elektromagnetnog polja manji od 10% propisanih graničnih
vrednosti, korisnik neće vršiti periodična ispitivanja.
U slučaju rekonstrukcije izvora korisnik obezbeđuje ispitivanja kao
što je navedeno.
Korisnik zatečenog izvora nejonizujućeg zračenja mora da izvrši prvo
ispitivanje zračenja u roku od tri godine od dana stupanja na snagu
Zakona o zaštiti od nejonizujućih zračenja, a po nalogu nadležnog
inspektora za zaštitu životne sredine i pre isteka tog roka.
Izveštaj o prvom ispitivanju dostavlja se nadležnom organu uz zahtev
za izdavanje rešenja za korišćenje izvora nejonizujućih zračenja od
posebnog interesa
Radi ispitivanja izlaganja nejonizujućem zračenju u životnoj sredini
na zahtev ministarstva, odnosno nadležnog organa autonomne
pokrajine, vrše se posebna merenja.
Vlada donosi Program sistematskog ispitivanja nivoa nejonizujućih
zračenja u životnoj sredini za period od dve godine.
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Na zahtev nadležnog organa, privredno društvo, preduzeće, drugo
pravno lice i preduzetnik koji koriste izvore nejonizujućih zračenja
od posebnog interesa, mogu da dostave dokumentaciju o izvšenim
ispitivanjima nejonizujućih zračenja.
Korisnik zatečenog izvora nejonizujućeg zračenja, izveštaj o prvom
ispitivanju dostavlja nadležnom organu uz zahtev za izdavanje rešenja
za korišćenje izvora nejonizujućih zračenja od posebnog interesa.
Lica ovlašćena da vrše poslove sistematskog ispitivanja nivoa
nejonizujućeg zračenja u životnoj sredini, dužna su da ministarstvu,
a za teritoriju autonomne pokrajine i nadležnom organu autonomne
pokrajine, dostavljaju godišnji izveštaj o rezultatima ispitivanja,
najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu, a u slučaju
vanrednog događaja odmah.

sadržaj

Tematska celina8. ŠUMARSTVO, LOVSTVO I RIBOLOV
Redni broj Naziv indikatora
8.43 8.43. Površina, sastojine i tipovi šuma
Tematsko područje Stanje
Definicija i opis indikatora Površina šume i drugog šumskog zemljišta, klasifikovana prema tipu
šume i dostupnosti za eksploataciju, kao i udeo šuma i šumskog
zemljišta u ukupnoj površini šume. Struktura šumskog ekosistema i
održivost korišćenja u odnosu na površinu, vrstu i sastojinu.
Promene površine pod šumom uzrokovane pošumljavanjem, obnovom ili
krčenjem šuma, predstavljaju indikator za održivo upravljanje šumama i
za praćenje uloge šumskog ekosistema u globalnom ciklusu ugljenika.
Podindikatori:
1. Ukupna površina pod šumom. Površina pod šumom i površina
šumovitosti prema CORINE Land Cover. Površina pod šumom
prema Nacionalnoj inventuri šuma.
2. Procenat šumske površine u odnosu na površinu zemlje. Površina
pod šumom i površina šumovitosti prema CORINE Land Cover
i/ili Nacionalnoj inventuri šuma u procentima u odnosu na
površinu zemlje.
3. Kategorije šuma prema CLC 2000 i Nacionalnoj inventuri šuma.
Površina kategorija listopadnih, četinarskih i mešovitih šuma
prema CORINE Land Cover i/ili Nacionalnoj inventuri šuma u ha.
4. Trend promena površina pod šumom. Trend promena površina pod
šumom, prema prethodnim Inventurama i Popisima i prema
CORINE Land Cover u ha i/ili % teritorije ili dela teritorije.
5. Tipovi šuma prema vrsti drveća i sastojinama.
6. Površina šuma za komercijalnu upotrebu. Površina šuma u
hektarima koja je dostupna za komercijalnu upotrebu
Metodologija izračunavanja i prikupljanja podataka CORINE Land Cover metodologija,
Metodologija Nacionalne Inventure šuma (UNECE/FAO kriterijumi).

Jedinica mere U hektarima (ha) ili u procentima (%) u odnosu na ukupnu teritoriju –
za podindikatore Ukupna površina pod šumom i Procenat šumske
površine u odnosu na površinu zemlje.
U hektarima (ha) – za podindikator Kategorije šuma prema CLC 2000 i
Nacionalnoj inventuri šuma.
Grafički prikaz - za podindikator Trend promena površina pod šumom.
U hektarima (ha), po vrsti i/ili sastojini (ha/po vrsti i/ili sastojini)
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o šumama („Službeni glasnik RS”, br. 30/10);
− Zakon o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, br. 36/09 i
88/10);
− Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br. 135/04,
36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon );
− Ministarska konferencija o šumama;
− Konvencija o biološkoj raznovrsnosti („Službeni list SRJ -
Međunarodni ugovori”, broj 11/01).
Izvor podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
− Agencija za zaštitu životne sredine i Ministarstvo poljoprivrede,
trgovine, šumarstva i vodoprivrede -Uprava za šume
Periodičnost sakupljanja podataka: jednom godišnje
− Republički zavod za statistiku
Periodičnost sakupljanja podataka: jednom u dve godine
Rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora
i izveštaja u Informacioni sistem
Rok dostavljanja: jednom godišnje, jednom u dve godine

sadržaj

Tematska celina8. ŠUMARSTVO, LOVSTVO I RIBOLOV
Redni broj Naziv indikatora
8.44 8.44. Šumske vrste
Tematsko područje Stanje i/ili Pritisak i/ili Odgovor
Definicija i opis indikatora Indikator opisuje biljne i životinjske vrste prisutne u šumskim
ekosistemima i trendovi promena populacija i obraslih površina.
Podindikatori:
1. Lista flore i faune. Spisak vrsta flore i faune u šumskim
ekosistemima.
2. Vrste drveća po broju stabala. Spisak vrsta i broj stabala u
šumama.
3. Šumske sastojine prema vrsti. Površina šuma prema
dominantnim vrstama.
4. Mešavina vrsta drveća. Površina šuma klasifikovana prema
vrstama drveća i tipu šume. Spisak vrsta po sastojinama i
obrasla površina.
5. Introdukovane vrste drveća. Površina šuma i šumskog zemljišta
predominantno naseljena introdukovanim i/ili invazivnim
vrstama drveća. Spisak vrsta.
6. Broj zaštićenih/ugroženih/ ključnih i dominantnih vrsta.
Spisak vrsta prema Nacionalnoj inventuri šuma i kategorija
ugroženosti prema IUCN 2004. Broj zaštićenih šumskih vrsta
klasifikovanih prema IUCN klasifikaciji u odnosu na ukupan
broj šumskih vrsta. Spisak vrsta i obrasla površina šuma
odnosno površina zajednica i/ili sastojinska površina.
7. Trend populacije selekcionisanih vrsta ptica i leptirova
šumskih staništa. Dinamika brojnosti populacija
selekcionisanih vrsta ptica i leptirova prema ekspertskim i
administrativnim listama.
Metodologija izračunavanja i prikupljanja podataka Metodologija Nacionalne inventure šuma (UNECE/FAO
kriterijumi).
IUCN (Red List) prema kriterijumima definisanim 2004.
EEA metodologija prebrojavanja populacija leptirova i ptica.
Jedinica mere U hektarima (ha). Trend promene površina, broja vrsta. Broj ili
procenat (%), lista vrsta.
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o šumama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10);
− Zakon o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, br. 36/09 i
88/10);
− Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon );
− Ministarska konferencija o šumama;
− Konvencija o biološkoj raznovrsnosti („Službeni list SRJ -
Međunarodni ugovori”, broj 11/01).
Izvor podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
− Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i
vodoprivrede-Uprava za šume;
− Institut za šumarstvo;
− Agencija za zaštitu životne sredine.
Periodičnost sakupljanja podataka: jednom u deset godina, ili
periodično u skladu sa Inventurom šuma i IUCN klasifikacijom
− Nevladine organizacije, Institut za biološka istraživanja
„Siniša Stanković“, Biološki fakulteti u Kragujevcu i u
Beogradu – za podindikator Trend populacije selekcionisanih
vrsta ptica i leptirova šumskih staništa.
Periodičnost sakupljanja podataka: jednom godišnje
Rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora
i izveštaja u Informacioni sistem
Rok dostavljanja: jednom godišnje, jednom u deset godina

sadržaj

Tematska celina8. ŠUMARSTVO, LOVSTVO I RIBOLOV
Redni broj Naziv indikatora
8.45 8.45. Depozicija zagađujućih materija, šumsko zemljište i
monitoring zdravstvenog stanja šuma
Tematsko područje Pritisak i/ili Stanje
Definicija i opis indikatora Depozicija zagađivača vazduha na šume i druga šumska zemljišta
klasifikovana prema N, S i osnovnim katjonima.
Depozicija zagađujućih materija je jedan od glavnih egzogenih
faktora koji utiču na promenu zemljišnih uslova, na zdravstveno
stanje šuma i vegetacijski sastav, kao i na kvalitet šumskog
zemljišta utičući tako na stabilnost ekosistema. Takođe, kao
rezultat depozicije javlja se i smanjenje otpornosti šuma na sušu,
ali i na napade insekata i gljivica.
Indikator pokazuje hemijske karakteristike zemljišta (pH, CEC, C/N
, organski C, bazno zasićenje) u šumama i na drugom šumskom
zemljištu koje su u vezi sa zakišeljavanjem i eutrofikacijom
zemljišta, klasifikovane prema osnovnim tipovima zemljišta.
Promene u hemijskim karakteristikama zemljišta utiču na stanje
kruna drveća i sastav vrsta, takođe i na otpornost šuma na napade
insekata i bolesti. Stabilnost ekosistema je usko povezana sa
ciklusom kruženja nutrijenata. Zasićenje bazama ukazuje na puferski
kapacitet zemljišta u borbi protiv daljeg zakišeljavanja zemljišta.
U zavisnosti od odgovarajućih svojstava zemljišta, preporučena
dubina zemljišta je organski horizont i prvih 20cm zemljišta.
Stanje kruna omogućavaju procenu stanja drveća u zavisnosti od
mnogih stresnih faktora, pre svega aerozagaćenja i zato predstavlja
validnu meru za ocenu sveukupnog šumskog stanja, iako uzroci uočene
defolijacije ne moraju biti kvantifikovani i specifični.
Podindikatori:
1. Defolijacija. Monitoring zdravstvenog stanja gubitka lišća na
drveću u šumama u svakoj od defolijacionih klasa „nema“, „slaba“,
„umerena“, „jaka“ i „mrtvo drvo“.
2. Dekolorizacija. Monitoring zdravstvenog stanja promene boje
lišća na drveću u šumama u svakoj od dekolorizacionih klasa
„nema“, „slaba“, „umerena“, „jaka“ i „mrtvo drvo“ je važan
indikator stanja kruna.
Kombinovana procena. Kombinovana procena oštećenja stabala u
klasama „nema“, „slaba“, „umerena“, „jaka“ i „mrtvo drvo“.
Metodologija izračunavanja i prikupljanja podataka Metodologija korišćena za utvrđivanje depozicije zagađivača
vazduha definisana je kriterijumima EMEP-a i metodologijom ICP
Forests, a bazira se na utvrđivanju koncentracije zagađivača prema
površini.
Metodologija korišćena za utvrđivanje stanja zemljišta definisana
je kriterijumima ICP Forests, a podrazumeva određivanje pH, CEC,
C/N, organskog C i baznog zasićenja.
Elementi monitoringa definisani su prema kriterijumima ICP
Forests monitoringa.


Jedinica mere

U kilogramima po hektaru (kg/ha).
pH klase, u centimolima po kilogramu (cmol/kg), odnos ugljenika i
azota (C/N), u gramima po kilogramu (g/kg), u procentima (%).
Procenat oštećenja (%) po klasama „nema“, „slaba“, „umerena“, „jaka“
i „mrtvo drvo“ glavnih vrsta drveća u šumama.
Pravna − Zakon o šumama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10);

Pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, br. 36/09 i
88/10);
− Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon);
− Ministarska konferencija o šumama;
− Konvencija o biološkoj raznovrsnosti („Službeni list SRJ -
Međunarodni ugovori”, broj 11/01).
Izvor podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
− EMEP mreža (Evropski program za monitoring i evaluaciju) i
Agencija za zaštitu životne sredine;
Periodičnost sakupljanja podataka: jednom godišnje
− ICP Forests monitoring nivo 2, Institut za šumarstvo i Agencija
za zaštitu životne sredine;
Periodičnost sakupljanja podataka: jednom godišnje za zdravstveno
stanje šuma i jednom u 10 godina za šumsko zemljište
Rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora
i izveštaja u Informacioni sistem
Rok dostavljanja: jednom godišnje, jednom u deset godina

sadržaj

Tematska celina8. ŠUMARSTVO, LOVSTVO I RIBOLOV
Redni broj Naziv indikatora
8.46 8.46. Štete u šumama
Tematsko područje Pritisak
Definicija i opis indikatora Površina šuma i drugog šumskog zemljišta i/ili zapremina drveta
na kojima je izazvana šteta, klasifikovana prema uzrokovačima
(abiotički, biotički i antropogeni) i prema tipu šume, šumske
zajednice ili vrste.
Podindikatori:
  • Štete u šumama prema agensima.
Biotički agensi uključuju insekte i bolesti, divlje životinje, kao i
ispašu goveda u šumama.
Abiotički agensi uključuju požare, oluje, jake vetrove, sneg, sušu,
bujice blata i lavine.
Antropogeni agensi obuhvataju štete nastala tokom seče, štete
izazvane intenzivnim turizamom i korišćenjem šuma u rekreativne
svrhe, štete nastale tokom lošeg upravljanja šumom ali i štete
nastale kao posledica intenzivnog saobraćaja, zagađenja vazduha.
1. Površina šume zahvaćena požarom i drvna zapremina. Površina
šume i drvna zapremina zahvaćena požarom.
2. Površina šuma napadnutih prirodnim katastrofama. Površina
šuma oštećena prirodnim katastrofama, (oluje, vetrovi, sneg...).
Metodologija izračunavanja i prikupljanja podataka Metodologija prema kriterijumima ICP Forests, UNECE/FAO, DG
Environment.
Metodologija definisana od strane Republičkog zavoda za
statistiku.
Jedinica mere U hektarima (ha)
U hektarima (ha) ili metrima kubnim (m3) - za podindikator
Površina šume zahvaćena požarom i drvna zapremina.
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o šumama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10);
− Zakon o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, br. 36/09 i
88/10);
− Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon);
− Ministarska konferencija o šumama;
− Konvencija o biološkoj raznovrsnosti („Službeni list SRJ -
Međunarodni ugovori”, broj 11/01)
Izvor podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
Republički zavod za statistiku i Ministarstvo unutrašnjih
poslova-Uprava za vanredne situacije
Periodičnost sakupljanja podataka: jednom godišnje ili jednom u dve
godine, u skladu sa izveštajima RZS
Rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora
i izveštaja u Informacioni sistem
Rok dostavljanja: jednom godišnje, jednom u dve godine

sadržaj

Tematska celina8. ŠUMARSTVO, LOVSTVO I RIBOLOV
Redni broj Naziv indikatora
8.47 8.47. Slatkovodne vrste
Tematsko područje Stanje i/ili Pritisak i/ili Odgovor
Definicija i opis indikatora Broj i spisak vrsta i taksona višeg i nižeg ranga riba, bentosnih
makroinvertebrata i makrofita u rekama. Opis ugroženosti i
zaštite biodiverziteta slatkovodnih ekosistema.
Podindikatori:
1. Diverzitet familija riba. Spisak i distribucija taksona
(familija, vrsta) po slivovima. Opis ribolovnih karakteristika
po slivovima. Broj i spisak vrsta prisutnih u slivu. Spisak vrsta
prisutnih samo u odgovarajućem slivu.
2. Bentoske makroinvertebrate. Broj i spisak taksona (vrsta,
familija) makroinvertebrata u rekama, kategorizacija
ugroženosti, trend populacija selekcionisanih vrsta.
3. Makrofite. Broj i spisak taksona (vrsta, familija) makrofita,
procena ugroženosti, trend populacija selekcionisanih vrsta.
4. Broj i spisak ugroženih/osetljivih/zaštićenih vrsta.
Kategorizacija ugroženosti slatkovodnih vrsta prema IUCN i
SRBIUCN. Kategorizacija vrsta prema nacionalnim i
međunarodnim propisima o zaštiti.
5. Indikator vrste. Dinamika populacija odabranih vrsta prema
ekspertskim i/ili administrativnim listama.
Metodologija izračunavanja i prikupljanja
podataka
Broj i spisak taksona (familija, vrsta) riba, makroinvertebrata i
makrofita u rekama. Brojnost populacija odgovarajućih vrsta prema
administrativnim i ekspertskim listama.
Metodologija uzorkovanja, prebrojavanja i procene prema najboljim
dostupnim naučno-stručnim tehnologijama.
Jedinica mere Spisak vrsta. Dinamika brojnosti populacija.
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda („Službeni
glasnik RS”, br. 36/09)
− Zakon o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, br. 36/09 i
88/10);
− Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon);
− Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje
faune i flore (CITES Konvencija), („Službeni list SRJ –
Međunarodni ugovori”, broj 11/01);
− Konvencija o biološkoj raznovrsnosti („Službeni list SRJ -
Međunarodni ugovori”, broj 11/01).


Izvor podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
− Biološki fakulteti Univerziteta u Beogradu i Kragujevcu;
− Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja.
Periodičnost sakupljanja podataka: periodično - u skladu sa naučnim
i stručnim publikacijama
Rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Rok dostavljanja: periodično u skladu sa naučnim i stručnim
publikacijama

sadržaj

Tematska celina8. ŠUMARSTVO, LOVSTVO I RIBOLOV
Redni broj Naziv indikatora
8.48 8.48. Indeks biomase i izlov ribe
Tematsko područje Stanje i/ili Pritisak
Definicija i opis indikatora Količina produkcije organske biomase (pre svega riba) u vodenim
ekosistemima i kvalitet vode. Indikator intenziteta pritiska na
slatkovodne ekosisteme izazvanog ribolovom.
Podindikatori:
1. Indeks biomase organizama. Kvalitativni i kvantitativni
sastav po lovnim vrstama riba i indikator vrstama
fitoplanktona i zoobentosa. Organska produkcija po ribolovnim
vrstama na godišnjem nivou.
2. Stepen zasićenja kiseonikom. Količina kiseonika prisutna u
uzorcima vode i količina zasićenja.
3. Sadržaj hlorofila. Koncentracija hlorifila a u vodama.
4. Trend ukupnog izlova. Trend promene ukupne količine izlovljene
ribe na godišnjem nivou.
5. Izlov glavnih komercijalnih vrsta. Trend promene izlova
glavnih komercijalnih vrsta riba.
Metodologija izračunavanja i prikupljanja podataka Potrebni podaci dobijaju se na tačkama monitoringa prilikom
izrade ribolovnih osnova. Na osnovu serija podataka prati se trend
promena stanja voda i biomase taksona.
Metodologija monitoringa i izrade ribolovnih osnova definisane
su prema Pravilniku o programu monitoringa radi praćenja stanja
ribljeg fonda u ribolovnim vodama („Službeni glasnik RS“ br.
71/2010) u skladu sa Zakonom o ribarstvu i najboljim dostupnim
naučno-stručnim metodologijama.
Količina izlovljene i proizvedene ribe prema izveštajima
korisnika ribolovnih područja i prema upitnicima Republičkog
zavoda za statistiku. Izveštaji i upitnici pripremljeni su u skladu
sa Pravilnikom o načinu vođenja evidencije oulovu ribe
(„Službeni glasnik RS“ br. 104/2009).
Jedinica mere Indeks biomase u kg/km i/ili kg/ha za ribolovne vrste i indikator
vrste. Prirast biomase u kg/km i/ili kg/ha za ribolovne vrste na
godišnjem nivou.
Stepen zasićenja kiseonikom u %. Koncentracija hlorofila a u μg/l.
Spisak vrsta. Količina u kilogramima (kg) i tonama (t).

Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda
(„Službeni glasnik RS”, broj 36/09)
− Pravilniku o programu monitoringa radi praćenja stanja ribljeg
fonda u ribolovnim vodama („Službeni glasnik RS”, broj
71/10)
− Pravilnikom o načinu vođenja evidencije o ulovu ribe
(„Službeni glasnik RS“ broj 104/09)
− Zakon o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, broj 36/09);
− Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon);
− Konvencija o biološkoj raznovrsnosti („Službeni list SRJ -
Međunarodni ugovori”, broj 11/01).
NAPOMENA: Indikator je metodološki prilagođen Evropskoj
agenciji za zaštitu životne sredine- CSI 032- Status of marine fish
stosk, ali je u toku harmonizacija za slatkovodni i morski ribolov.
Izvor podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
− Biološki fakulteti Univerziteta u Beogradu i Kragujevcu;
− Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja.
Periodičnost sakupljanja podataka: jednom u pet godina, ili
periodično u skladu sa monitoringom
− Republički zavod za statistiku
Periodičnost sakupljanja podataka: jednom godišnje
Rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Rok dostavljanja: jednom godišnje, jednom u pet godina, ili
periodično u skladu sa monitoringom

sadržaj

Tematska celina8. ŠUMARSTVO, LOVSTVO I RIBOLOV
Redni broj Naziv indikatora
8.49 8.49. Proizvodnja u akvakulturi, poribljavanje i akcidenti u
ribolovnim vodama
Tematsko područje Pokretački faktori i/ili Odgovor
Definicija i opis indikatora Indikator pokazuje količina i vrste riba proizvedene u akvakulturi.
Nivo lokalnog uticaja akvakulture na životnu sredinu varira u
zavisnosti od skale produktivnosti i korišćene tehnologije, kao i
od hidrodinamičnih i hemijskih karakteristika regiona.
Opis intenziteta povećanja kapaciteta održivog korišćenja
ribolovnih resursa poribljavanjem, kao i štete nastale
poribljavanjem, slučajnim ili namernim unošenjem vrsta i
akcidentima.
Podindikatori:
1. Proizvodnja riba u ribnjacima po vrsti.
2. Poribljavanje. Trend ukupne količine poribljene ribe prema
vrsti i lokaciji.
3. Broj i spisak introdukovanih vrsta riba. Broj i spisak
introdukovanih vrsta riba. Karakterizacija prema invazivnosti.
Dinamika populacija introdukovanih vrsta.
4. Akcidenti u ribolovnim vodama. Količina uginule ribe u
akcidentima.
Metodologija izračunavanja i prikupljanja podataka Proizvodnja u akvakulturi (ukupna i prema najzastupljenijim
vrstama) prema metodologiji Evropske agencije za zaštitu životne
sredine.
Broj ribnjaka i kapacitet.
Količina poribljene ribe prema vrsti, korisniku ribolovnog
područja i ribolovnom području. Izveštaji korisnika ribolovnih
područja pripremaju se u skladu sa Zakonom o zaštiti i održivom
korišćenju ribljeg fonda („Službeni glasnik RS”, br. 17/09).
Količina uginule ribe usled akcidenata u ribolovnim vodama. Uzrok
uginuća. Izveštaji inspekcijske službe Ministarstva životne
sredine i prostornog planiranja.
Jedinica mere Spisak vrsta, u tonama (t) ili kilogramima (kg). Površina ribnjaka.
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda
(„Službeni glasnik RS”, broj 36/09);
− Zakon o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, br. 36/09 i
88/19);
− Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon );
− Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje
faune i flore (CITES Konvencija), („Službeni list SRJ-
Međunarodni ugovori”, broj 11/01);
− Konvencija o biološkoj raznovrsnosti („Službeni list SRJ -
Međunarodni ugovori”, broj 11/01)
− Evropska Agencija za zaštitu životne sredine - EEA CSI 033
Aquaculture production.
Izvor podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
− Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i
Republički zavod za statistiku.
Periodičnost sakupljanja podataka: jednom godišnje
− Ministarstvo zaštite životne sredine i prostornog planiranja i
Republički zavod za statistiku.
Periodičnost sakupljanja podataka: jednom godišnje
Rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Rok dostavljanja: jednom godišnje

sadržaj

Tematska celina8. ŠUMARSTVO, LOVSTVO I RIBOLOV
Redni broj Naziv indikatora
8.50 8.50. Dinamika populacija glavnih lovnih vrsta
Tematsko područje Stanje
Definicija i opis indikatora Opis broja i strukture populacija glavnih lovnih vrsta tokom lovne
godine. U analizu trenda brojnosti populacije ulaze vrste koje su pod
najačim pritiskom lovstva (jelen, divlja svinja, srna, zec, fazan...).
Podindikatori:
1. Broj i struktura matičnog jata. Brojnost i struktura populacije
matičnog jata po lovnim vrstama.
2. Brojnost pred lov. Procenjena brojnost populacija lovnih vrsta
pred lov.
3. Brojnost na kraju lovne godine. Procenjena brojnost populacija
lovnih vrsta na kraju lovne godine.
4. Broj uginulih jedinki. Broj uginulih i/ili nestalih jedinki.
Metodologija izračunavanja i prikupljanja podataka Brojnost se analizira prema izveštajima korisnika lovnih područja.
Korisnici lovnih područja vrše prebrojavanje i procenjivanje prema
Pravilniku u skladu sa Zakonom o lovstvu i prema odgovarajućim
najnovijim metodologijama u skladu sa naučnim iskustvima.
Jedinica mere Broj jedinki prema polu, starosti, trofejnosti...
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o divljači i lovstvu („Službeni glasnik RS”, broj 18/10);
− Zakon o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, br. 36/09 i
88/10);
− Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon );
− Konvencija o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih
staništa (Bernska konvencija), („Službeni glasnik Republike
Srbije“ – Međunarodni ugovori, broj102/07);
− Konvencija o biološkoj raznovrsnosti („Službeni list SRJ -
Međunarodni ugovori”, broj 11/01).
Izvor podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede -Uprava za
šume
Periodičnost sakupljanja podataka: jednom godišnje
Rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Rok dostavljanja: jednom godišnje

sadržaj

Tematska celina9. ODRŽIVO KORIŠĆENjE PRIRODNIH RESURSA - OBNOVLjIVI PRIRODNI RESURSI
Redni broj Naziv indikatora
9.51 9.51. Indeks eksploatacije vode (WEI)
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis
indikatora
Indeks eksploatacije vode - Water Exploatation Index (WEI)
Predstavlja odnos ukupne godišnje količine zahvaćenih vodnih
resursa i obnovljivih vodnih resursa. To je indikator pritiska
zahvaćenih vodnih resursa na održivo korišćenje obnovljivih
vodnih resursa na nacionalnom nivou.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indeks eksploatacije vode izračunava se kad se godišnja količina
zahvaćenih vodnih resursa podeli sa višegodišnjim prosekom
obnovljivih vodnih resursa i pomnoži sa 100.
Zahvaćeni vodni resursi (Vzah) obuhvataju ukupnu godišnju
zapreminu zahvaćene površinske i podzemne vode od strane
industrije, poljoprivrede, domaćinstava i drugih korisnika.
Obnovljivi vodni resursi (Vobn) obuhvataju zapreminu rečnog
oticaja (padavine umanjene za stvarnu evapotranspiraciju) i promenu
zapremine podzemnih voda, generisanih u prirodnim uslovima
isključivo padavinama na nacionalnoj teritoriji (interni dotok)
kao i zapreminu stvarnog dotoka površinskih i podzemnih voda iz
susednih zemalja (eksterni dotok) i izračunavaju se kao
višegodišnji prosek za najmanje 20 uzastopnih godina.
WEI = Vzah/ Vobn x 100

Jedinica mere Indeks eksploatacije vode - % [procenat]
Zahvaćeni vodni resursi – 106 [m3/ godišnje]
Obnovljivi vodni resursi - 106 [m3/ godišnje]
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Konvencija o saradnji za zaštitu i održivo korišćenje reke
Dunav („Službeni list SCG-Međunarodni ugovori”, broj 4/03)
− Zakon o vodama („Sl.glasnik RS”, broj 30/10)
− Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon );Evropska
Agencija za životnu sredinu - EEA CSI 018 – Use of freshwater
resources
− Environmental Indicators and Indicator-based assessment Reports,
Economic Commission for Europe, UN, 2007 – UNECE C8 –
Freshwater abstraction.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
− Republički zavod za statistiku Srbije (Statistički godišnjak);
− Agencija za zaštitu životne sredine;
− Republička direkcija za vode;
− Republički hidrometeorološki zavod.
Podaci o statističkim istraživanjima iz oblasti voda dobijeni su
redovnim godišnjim izveštajima koje podnose organizacije odnosno
preduzeća registrovana u sektorima: poljoprivreda, lov i šumarstvo
(uključujući podsektor – vodoprivreda), vađenje ruda i kamena,
prerađivačka industrija, proizvodnja i snabdevanje električnom
energijom, gasom i vodom, i druge komunalne, društvene i lične
usluge, odstranjivanje otpadaka, smeća i sl.).
Način i rokovi dostavljanja podataka,
informacija, indikatora i izveštaja u
Informacioni sistem
Podaci o zahvaćenim vodnim resursima se dostavljaju (objavljuju)
jednom godišnje u periodici Republičkog zavoda za statistiku
Srbije (Statistički godišnjak).
Podaci za izračunavanje obnovljivih vodnih resursa se dostavljaju
jednom godišnje u izveštaju Republičke organizacije nadležne za
hidrometeorološke poslove i Republičke direkcije za vode.

sadržaj

Tematska celina9. ODRŽIVO KORIŠĆENjE PRIRODNIH RESURSA - OBNOVLjIVI PRIRODNI RESURSI
Redni broj Naziv indikatora
9.52 9.52. Korišćenje vode u domaćinstvu
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Indikator prati količinu vode koja se koristi za potrebe
domaćinstava i javnih komunalnih potreba stanovništva (zalivanje
parkovskih površina, javna higijena i sl.).
Predstavlja indikator pritiska iskorišćenih vodnih resursa u
domaćinstvima na održivo korišćenje obnovljivih vodnih resursa
na nacionalnom nivou.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Korišćenje vode u domaćinstvu izračunava se deljenjem ukupne
potrošene vode u domaćinstvima tokom godine sa brojem stanovnika
priključenih na javne vodovodne sisteme.
Ukupna potrošena voda u domaćinstvima tokom godine određuje se na
osnovu isporučene količine vode domaćinstvima iz javnih
komunalnih preduzeća (JKP). Korišćenje vode od strane
stanovništva koja nije isporučena iz javnih vodovodnih sistema, a
pripada kategoriji javnog snabdevanja stanovništva vodom za piće,
takođe treba uračunati.
Indikator se zasniva na podacima o potrošnji vode u domaćinstvima
iz statističkog godišnjaka i broja priključenih stanovnika
dobijenih od odgovarajućeg organa državne uprave.
Jedinica mere m3/godišnje po glavi stanovnika (ili litara/dan po glavi
stanovnika)
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o vodama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10);
− Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon );
− Zakon o komunalnim delatnostima („Službeni glasnik RS”, br.
16/97 i 42/98);
− Zakon o ministarstvima („Sl. glasnik RS“, broj 16/11);
− Environmental Indicators and Indicator-based assessment Reports,
Economic Commission for Europe, UN, 2007 – UNECE C9 –
Household water use per capita.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
− Republički zavod za statistiku Srbije (Statistički godišnjak);
− Republička direkcija za vode.
Podaci o statističkim istraživanjima iz oblasti voda dobijeni su
redovnim godišnjim izveštajima koje podnose organizacije odnosno
preduzeća registrovana u sektorima: poljoprivreda, lov i šumarstvo
(uključujući podsektor – vodoprivreda), vađenje ruda i kamena,
prerađivačka industrija, proizvodnja i snabdevanje električnom
energijom, gasom i vodom, i druge komunalne, društvene i lične
usluge, odstranjivanje otpadaka, smeća i sl.)
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Podaci o isporučenim količinama vode se dostavljaju (objavljuju)
jednom godišnje u periodici Republičkog zavoda za statistiku
Srbije (Statistički godišnjak).

sadržaj

Tematska celina9. ODRŽIVO KORIŠĆENjE PRIRODNIH RESURSA - OBNOVLjIVI PRIRODNI RESURSI
Redni broj Naziv indikatora
9.53 9.53. Gubici vode
Tematsko područje Reakcije društva
Definicija i opis indikatora Indikator prati količinu i procenat vodnih resursa koji su se
izgubili prilikom transporta vode (zbog curenja i isparavanja)
između mesta zahvatanja i mesta isporuke. Daje meru odgovora na
efikasnost upravljanja sisitemima za vodosnabdevanje uključujući i
tehničke uslove koji utiču na stanje cevovoda, cenu vode i svest
populacije u državi.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izračunava kao apsolutna i relativna razlika između
količine vode zahvaćene od strane vodovoda i količine isporučene
korisnicima (domaćinstva, industrija i druge ekonomske aktivnosti)
Jedinica mere 106 m3 godišnje, % (procenat)
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i
obavezama izveštavanja
− Zakon o vodama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10);
− Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon );
− Zakon o komunalnim delatnostima („Službeni glasnik RS”, br.
16/97 i 42/98);
− Zakon o ministarstvima („Službeni glasnik RS”, broj 16/11);
− Environmental Indicators and Indicator-based assessment Reports;
Economic Commission for Europe, UN, 2007- UNECE C10 – Water
losses. .
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
Izvor podataka:
− Republički zavod za statistiku Srbije (Statistički godišnjak);
− Republička direkcija za vode.
Podaci o statističkim istraživanjima iz oblasti voda dobijeni su
redovnim godišnjim izveštajima koje podnose organizacije odnosno
preduzeća registrovana u sektorima: poljoprivreda, lov i šumarstvo
(uključujući podsektor – vodoprivreda), vađenje ruda i kamena,
prerađivačka industrija, proizvodnja i snabdevanje električnom
energijom, gasom i vodom, i druge komunalne, društvene i lične
usluge, odstranjivanje otpadaka, smeća i sl.)
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Podaci o zahvaćenim i isporučenim količinama vode se dostavljaju
(objavljuju) jednom godišnje u periodici Republičkog zavoda za
statistiku Srbije (Statistički godišnjak).

sadržaj

Tematska celina9. ODRŽIVO KORIŠĆENjE PRIRODNIH RESURSA - OBNOVLjIVI PRIRODNI RESURSI
Redni broj Naziv indikatora
9.54 9.54. Ponovo upotrebljena i reciklirana voda
Tematsko područje Reakcije društva
Definicija i opis indikatora Indikator prati procenat ponovo korišćene i reciklirane vode,
ukupno i prema ekonomskim aktivnostima, u odnosu na ukupan obim
vode koja se koristi za pokrivanje potreba proizvodnje. Indikator
obezbeđuje meru odgovora na nacionalne mere za poboljšanje ili
racionalizaciju sistema za upravljanje vodama u proizvodnim
sektorima. Ponovo korišćena voda obuhvata onu količinu koja se
posle prečišćavanja isporučuje korisniku. Isključene su
reciklirane vode i otpadne vode koje se ispuštaju u vodotok i
zahvataju ponovo nizvodno. Reciklirana voda obuhvata onu količinu
koja se koristi više puta od strane istog korisnika bez obzira da li
se prečišćava ili ne.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se predstavlja formulom:
% rec / pon. kor = ((Qrec+Qpon. kor) × 100) /((Qrec+Qpon. kor)+Qproizv)
gde je: % rec / pon.kor = udeo reciklirane i ponovo korišćene vode
Qrec = količina reciklirane vode
Qpon. kor = količina ponovo korišćene vode
Qpriozv = količina vode za potrebe proizvodnje.
Jedinica mere % (procenat)
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o vodama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10);
− Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon );
− Zakon o ministarstvima („Službeni glasnik RS”, broj 16/11);
− Pravilnik o metodologiji za izradu nacionalnog i lokalnog
registra izvora zagađivanja, kao i metodologiji za vrste, načine i
rokove prikupljanja podataka („Službeni glasnik RS”, broj 91/10);
− Environmental Indicators and Indicator - based assessment Reports,
Economic Commission for Europe, UN, 2007-UNECE C7-Renewable
freshwater resources.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
Izvor podataka:
− Republički zavod za statistiku Srbije (Statistički godišnjak);
− Republička direkcija za vode.
Podaci o statističkim istraživanjima iz oblasti voda dobijeni su
redovnim godišnjim izveštajima koje podnose organizacije odnosno
preduzeća registrovana u sektorima: poljoprivreda, lov i šumarstvo
(uključujući podsektor – vodoprivreda), vađenje ruda i kamena,
prerađivačka industrija, proizvodnja i snabdevanje električnom
energijom, gasom i vodom, i druge komunalne, društvene i lične
usluge, odstranjivanje otpadaka, smeća i sl.)
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Podaci o količinama vode se dostavljaju (objavljuju) jednom godišnje
u periodici Republičkog zavoda za statistiku Srbije (Statistički
godišnjak) i godišnjim izveštajima Ministarstva poljoprivrede,
trgovine, šumarstva i vodoprivrede -Republičke direkcije za vode.

sadržaj

Tematska celina9. ODRŽIVO KORIŠĆENjE PRIRODNIH RESURSA - OBNOVLjIVI PRIRODNI RESURSI
Redni broj Naziv indikatora
9.55 9.55. Ukupna količina vode u akumulacijama
Tematsko područje Stanje
Definicija i opis indikatora Indikator prati dotok, isticanje i promenu ukupne količine vode u
akumulacijama (prirodnim i veštačkim).
Indikator predstavlja meru održivog korišćenja akumulirane vode.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izračunava kao godišnja promena zapremine vode u
akumulaciji (ΔV) na osnovu zapremina godišnjih vrednosti, i to:
dotekle vode u akumulaciju (Vdot, god) i otekle vode iz akumulacije
(Vot, god), prema formuli:

ΔV = Vdot, god – Vot, god; gde je:

Vdot, god = ΣVdot, mesečno
Vot, god = ΣVot, mesečno
Jedinica mere 106 [m3 / godina]
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Zakon o vodama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10)
− Evropska Agencija za zaštitu životne sredine - State and
Quanity of Water Resources under the WISE-SoE#3 Data Reporting
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede
-Republička direkcije za vode
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Rok dostavljanja: jednom godišnje za prethodnu godinu do 30. aprila
tekuće godine

sadržaj

Tematska celina4. ZEMLjIŠTE
Redni broj Naziv indikatora
9.56 9.56. Površine degradiranog zemljišta
Tematsko područje Stanje
Definicija i opis indikatora Indikator prikazuje površine degradiranog zemljišta nastale usled
erozije, gubitka organske materije, zbijanja zemljišta, zaslanjivanja
i/ili alkalizacije, klizišta, acidifikacije i hemijskog zagađenja.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator obuhvata više podindikatora koji se odnose na stepen
ugroženosti zemljišta od:
1. erozije izražen u t/ha/godišnje;
2. gubitka organske materije i izražava se u % i ha;
3. rizika od zbijanja zemljišta izražen u % i ha;
4. ugroženosti zemljišta od zaslanjivanja i/ili alkalizacije
izražen u % i ha;
5. ugroženosti zemljišta od klizišta izražen u % i ha;
6. ugroženosti zemljišta od acidifikacije izražen u % i ha;
7. ugroženosti zemljišta od hemijskog zagađenja.
Podidikatori se ocenjuju na osnovu opštih elemenata za ocenu
rizika od degradacije zemljišta koji su dati u Uredbi o Programu
sistemskog praćenja kvaliteta zemljišta, indikatorima za ocenu
rizika od degradacije zemljišta i metodologije za izradu
remedijacionih programa ("Službeni glasnik RS" br. 88/10).
Metodologija za izračunavanje stepena ugroženosti zemljišta bazira
se na empirijskim podacima ili modelovanju. Ako se koristi
modelovanje, onda modeli moraju biti potvrđeni upoređivanjem
rezultata na bazi empirijskih podataka, koji nisu korišćeni za
razvoj samih modela. Merenja, odnosno matematički metodi i
inženjerska procena moraju biti u skladu sa relevantnim
nacionalnim, evropskim i/ili međunarodnim uputstvima i
standardima.
Stepen ugroženosti zemljišta od hemijskog zagađenja određuje se na
osnovu vrednosti zagađujućih materija u podzemnim vodama i
vrednosti kocentracija opasnih i štetnih materija koje mogu
ukazati na značajnu kontaminaciju zemljišta.
Dobijeni podaci se prikazuju kartografski, numerički i opisno u
utvrđenoj grid mreži.
Jedinica mere % degradiranog zemljišta u odnosu na ukupnu površinu i površina
degradiranog zemljišta izražena u ha
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima
i obavezama izveštavanja
− Nacionalni program zaštite životne sredine („Službeni
glasnik RS”, broj 12/10);
− Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Službeni glasnik RS”,
62/06 i 41/09);
− Zakon o vodama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10);
− Uredba o Programu sistemskog praćenja kvaliteta zemljišta,
indikatorima za ocenu rizika od degradacije zemljišta i
metodologije za izradu remedijacionih programa („Službeni
glasnik RS”, broj 88/10);
− Uredbe o utvrđivanju kriterijuma za određivanje statusa posebno
ugrožene životne sredine, statusa ugrožene životne sredine i
za utvrđivanje prioriteta za sanaciju i remedijaciju („Službeni
glasnik RS”, broj 22/10);
− Indikator održivog razvoja Republike Srbije - IOR-SRB.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost
sakupljanja podataka
− Ministarstvo životne sredine, rudarstva i prostornog
planiranja;
− Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i
vodoprivrede;
− Agencija za zaštitu životne sredine.
Periodičnost sakupljanja podataka: kontinuirano
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija,
indikatora i izveštaja u Informacioni sistem
Kontinuirano dostavljanje podataka, izveštavanje petogodišnje

sadržaj

Tematska celina 9. ODRŽIVO KORIŠĆENjE PRIRODNIH RESURSA - OBNOVLjIVI PRIRODNI RESURSI
Redni broj Naziv indikatora
9.57 9.57. Prirast i seča šuma
Tematsko područje Pritisak i/ili Odgovor
Definicija i opis indikatora Ravnoteža između godišnjeg zapreminskog prirasta i seče drveća iz
šuma dostupnih za upotrebu. Indikator pokazuje održivost
korišćenja šuma.
Podindikatori:
1. Odnos prirasta i seče. Odnos godišnjeg prirasta drvne mase i
seče.
2. Površina pošumljavanja i popunjavanja. Regenerisana površina
šume jednodobnim ili raznodobnm izdancima klasifikovana
prema tipu vegetacije.U hektarima i/ili broju stabala.
3. Godišnja zapremina i površina za seču/pošumljavanje. Odnos seče
i pošumljavanja u (ha) i metrima kubnim (m3).
Metodologija izračunavanja i prikupljanja podataka Godišnji prirast obračunava se prema metodologiji Nacionalne
Inventure šuma (UNECE/FAO kriterijumi).
Godišnja seča prema metodologiji Republičkog zavoda za statistiku.
Jedinica mere U metrima kubnim (m3), metrima kubnim po hektaru (m3/ha) i
hektarima (ha)- za sva tri podindikatora.

Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama
izveštavanja

− Zakon o šumama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10);
− Zakon o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, broj 36/09);
− Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon );
− Ministarska konferencija o šumama;
− Konvencija o biološkoj raznovrsnosti („Službeni list SRJ -
Međunarodni ugovori”, broj 11/01).
Izvor podataka i periodičnost sakupljanja podataka − Republički zavod za statistiku;
Periodičnost sakupljanja podataka: jednom u dve godine.
− Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i
vodoprivrede-Uprava za šume.
Periodičnost sakupljanja podataka: jednom u deset godina ili
periodično u skladu sa Inventurom šuma.
Rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u
Informacioni sistem
Rok dostavljanja: jednom u dve godine, jednom u deset godina ili
periodično u skladu sa Inventurom šuma.

sadržaj

Tematska celina9. ODRŽIVO KORIŠĆENjE PRIRODNIH RESURSA - OBNOVLjIVI PRIRODNI RESURSI
Redni broj Naziv indikatora
9.58 9.58. Upravljanje šumama i potrošnja iz šuma
Tematsko područje Pokretački faktori i/ili Odgovor
Definicija i opis indikatora Udeo šuma i šumskog zemljišta sa planskom osnovom gazdovanja.
Potrošnja drveta, proizvoda od drveta i drugih šumskih proizvoda.
Podindikatri:
1. Održivo upravljanje šumama. Utvrđuje ukupnu površinu šume
koja je obuhvaćena planom. Plan upravljanja može biti
operativnog tipa (plan menadžmenta) ili manje specifičan. Može
biti registrovan ili odobren od stane javnih vlasti, ali to ne
mora da predstavlja preduslov.
2. Šumski putevi. Dužina puteva u šumama i struktura puteva.
3. Potrošnja drveta. Indikator ukazuje na intenzitet potrošnje
drveta, može biti povezan sa drugim indikatorima. Korišćenje
drveta umesto ne-obnovljivih sirovina predstavlja indikator
održivog obrazca potrošnje u društvu.
4. Šumski sortimenti proizvedeni u državnim šumama. Struktura
proizvoda. Količina prodatih šumskih sortimenata.
5. Potrošnja ogrevnog drveta po glavi stanovnika. Zapremina
drveta po glavi stanovnika.
6. Šumski sortimenti koji nisu drvo. Vrednost i količina
prodatih šumskih sortimenata koji nisu drvo. Šumski
sortimenti koji nisu drvo su npr. meso, krzno, voće i bobice,
pečurke, pluta, med, orasi, lešnici...
7. Ekosistemske usluge. Vrednost naplaćenih usluga u šumama i na
šumskom zemljištu. Usluge rekreacije, estetike, dozvole za lov i
ribolov i dr. Ovde bi trebalo navesti i privatne ugovore za
konzervaciju životne sredine i sve tržišne usluge dobijene od
šuma, koje generalno doprinose povećanju prihoda vlasnicima.
8. Dostupnost za rekreaciju. Površina šuma i šumskog zemljišta
koju javnost može koristiti u rekreacione svrhe i intenzivnost
upotrebe. Obrasci vlasništva i imovinska prava utiču na
pristupanje javnosti šumama i šumskom zemljištu. Pristup
šumama omogućuje ljudima da iskoriste njihovu rekreacionu
vrednost koja doprinosi njihovom kvalitetu života.
9. Kulturne i duhovne vrednosti. Broj lokacija u šumi koje imaju
kulturne ili duhovne vrednosti. Šume mogu imati veliku
kulturnu i duhovnu vrednost za društvo i individualno,
posebno zbog religijskih, estetskih i istorijskih razloga.
Primeri su arheološka mesta u šumama, gigantsko ili neobično
drveće, mesta dešavanja istorijskih događaja ili obreda, mesta
povezana sa slavnim ličnostima...
Metodologija izračunavanja i prikupljanja podataka Metodologija definisana kriterijumima UNECE/FAO.
Metodologija definisana od strane Republičkog zavoda za
statistiku.
Jedinica mere Procenat (%) od ukupne površine šume ili drugog šumskog
zemljišta- za podindikator Upravljanje šumama.
Dužina u kilometrima (km) i struktura puteva (meki, tvrdi,
asfaltni, ukupno)- za podindikator Šumski putevi.
U metrima kubnim (m3)po glavi stanovnika - za podindikator
Potrošnja drveta.
U metrima kubnim (m3) ili hektarima (ha)- za podindikatore Šumski
sortimenti proizvedeni u državnim šumama i Potrošnja ogrevnog
drveta po glavi stanovnika.
U kilogramima (kg), komadima, ili nacionalnoj valuti/kilogramu
(RSD/kg)- za podindikator Šumski sortimenti koji nisu drvo.
U hektarima (ha), u procentima (%) ukupne površine šuma i šumskog
zemljišta- za podindikator Dostupnost za rekreaciju.
Apsolutni broj lokacija- za podindikator Dostupnost za rekreaciju
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama
izveštavanja
− Zakon o šumama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10);
− Zakon o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, broj 36/09);
− Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon);
− Ministarska konferencija o šumama;
− Konvencija o biološkoj raznovrsnosti („Službeni list SRJ -
Međunarodni ugovori”, broj 11/01).
Izvor podataka i periodičnost sakupljanja podataka − Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede-Uprava
za šume - za podindikator Upravljanje šumama.
Periodičnost sakupljanja podataka: jednom u deset godina ili
periodično u skladu sa monitoringom i Inventurom šuma.
− Republički zavod za statistiku - za podindikator Šumski putevi.
Periodičnost sakupljanja podataka: jednom u dve godine.
Rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u
Informacioni sistem
Rok dostavljanja: jednom u dve godine ili periodično u skladu sa
Inventurom šuma

sadržaj

Tematska celina10. PRIVREDNI I DRUŠTVENI POTENCIJALI I AKTIVNOSTI OD ZNAČAJA ZA ŽIVOTNU SREDINU - HEMIKALIJE I ZDRAVLjE
Redni broj Naziv indikatora
10.59 10.59. Ukupna količina naročito opasnih hemikalija koja se
stavlja u promet
Tematsko područje Uticaji
Definicija i opis indikatora Indikator ukazuje na ukupnu količinu naročito opasnih hemikalija
koja se stavlja u promet na godišnjem nivou na teritoriji Republike
Srbije.
Naročito opasne hemikalije jesu hemikalije klasifikovane u najmanje
jednu od klasa opasnosti na osnovu toksikoloških svojstava, kao i
specifičnih efekata na zdravlje ljudi i to:
1) kada su hemikalije klasifikovane u skladu sa Pravilnikom o
klasifikaciji, pakovanju, obeležavanju i reklamiranju hemikalije
i određenog proizvoda, i to: veoma toksične; toksične; korozivne;
karcinogene kategorija 1ili 2; mutagene kategorija 1ili 2;
toksične po reprodukciju, kategorija 1ili 2;
2) kada su hemikalije klasifikovane u skladu sa Pravilnikom o
klasifikaciji, pakovanju, obeležavanju i reklamiranju hemikalije
i određenog proizvoda u skladu sa Globalno harmonizovanim
sistemom za klasifikaciju i obeležavanje UN, i to: akutna
toksičnost, kategorija 1,2 ili 3; specifična toksičnost za ciljni
organ – jednokratna izloženost, kategorija 1; specifična
toksičnost za ciljni organ – višekratna izloženost, kategorija 1;
mutagenost germinativnih ćelija, kategorija 1A ili 1B;
karcinogenost, kategorija 1A ili 1B; toksičnost po reprodukciju,
kategorija 1A ili 1B; korozivno oštećenje kože, kategorija 1A.
Praćenje ovog indikatora doprineće boljem sagledavanju situacije u
vezi sa upravljanjem opasnih hemikalija na tržištu RS i
preduzimanjem adekvatnih zakonskih mera (izdavanje dozvola za
obavljanje delatnosti naročito opasnih hemikalija, zamena supstanci
koje izazivaju zabrinutost bezbednijim alternativama kada god je to
moguće, odnosno kada socio-ekonomski razlozi i tehničke mogućnosti
to dozvoljavaju) doprinosi se ispunjenju jednog od ciljeva
implementacionog plana Svetskog samita o održivom razvoju iz
Johanesburga 2002. godine, a to je da se hemikalije proizvode i koriste
na način koji vodi ka minimizaciji štetnog efekta na ljudsko
zdravlje i životnu sredinu. Takođe, u Strateškom pristupu za
međunarodno upravljanje hemikalijama (SAICM) je naglašeno da je
bezbedno upravljanje hemikalijama osnova za održivi razvoj.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Podaci o količinama naročito opasnih hemikalija dobijaće se iz
Integralnog registra hemikalija koji se vodi u Agenciji za
hemikalije.
Jedinica mere Ukupna količina naročito opasnih hemikalija stavljena u promet
izražena u tonama na godišnjem nivou (t/god)
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama izveštavanja − Zakon o hemikalijama („Službeni glasnik RS”, br. 36/09 i 88/10),
− Pravilnik o registru hemikalija („Službeni glasnik RS”, br.
23/10 i 40/10”);
− Pravilnik o klasifikaciji, pakovanju, obeležavanju i
reklamiranju hemikalije i određenog proizvoda („Službeni
glasnik RS”, broj 59/10);
− Pravilnik o klasifikaciji, pakovanju, obeležavanju i
reklamiranju hemikalije i određenog proizvoda u skladu sa
Globalno harmonizovanim sistemom za klasifikaciju i
obeležavvanje UN („Službeni glasnik RS”, broj 64/10);
− Pravilnik o dozvolama za obavljanje delatnosti prometa, odnosno
dozvolama za korišćenje naročito opasnih hemikalija („Službeni
glasnik RS”, broj 94/10).
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja podataka Podaci o količinama naročito opasnih hemikalija dobijaće se iz
Integralnog registra hemikalija koji se vodi u Agenciji za
hemikalije. Podaci će se prikupljati na godišnjem nivou.
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u Informacioni sistem Proizvođač, uvoznik ili dalji korisnik dužan je da podnese prijavu
Agenciji za hemikalije radi upisa hemikalija u Registar do 31.marta
tekuće godine za hemikalije koje je stavio u promet u prethodnoj
godini. Iz tog Registra, kao i iz Registra o biocidnim proizvodima
odgovarajućim upitom dobiće se informacija o količinama naročito
opasnih hemikalija koja će biti dostupna u decembru mesecu tekuće
godine za one hemikalije koje su stavljene u promet u prošloj
kalendarskoj godini.

sadržaj

Tematska celina10. PRIVREDNI I DRUŠTVENI POTENCIJALI I AKTIVNOSTI OD ZNAČAJA ZA ŽIVOTNU SREDINU - INDUSTRIJA
Redni broj Naziv indikatora
10.60 10.60. Sistem upravljanja zaštitom životne sredine
Tematsko područje Reakcije društva
Definicija i opis indikatora Indikator prati razvoj sistema upravljanja zaštitom životne
sredine sertifikacijom SRPS ISO 14001 i EMAS, kroz broj
preuzeća koja poseduju sertifikate SRPS ISO 14001 i EMAS. Radi
poređenja, daje se upredno i broj preuzeća koja poseduju sertifikate
ISO 14001 i EMAS u evropskim državama.
Preduzeća mogu sertifikovati sistem upravljanja zaštitom životne
sredine prema SRPS-ISO 14001, i registrovati sertifikovan sistem
upravljanja zaštitom životne sredine radi uključivanja u sistem
upravljanja i kontrole zaštite životne sredine EU (sistem EMAS), u
skladu sa zakonom. Sertifikacija ISO 14001 i EMAS su
promovisani kao dobrovoljna mera.
Podindikatori:
1. Broj preduzeća sa sertifikatima ISO 14001 (za Srbiju i evropske
države);
2. Broj sertifikata SRPS ISO 14001 prema sektorima;
3. Procentualno učešće sertifikata ISO 14001 u odnosu na ukupan
broj svih izdatih sertifikata (za Srbiju i evropske države);
4. Broj preduzeća koja su uvela sistem EMAS(za Srbiju i evropske
države).
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Privredna komora Srbije vodi registar preduzeća i drugih
organizacija, koje imaju sertifikat o usaglašenosti sa zahtevima
odgovarajućih standarda.
Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja vodi
registar sistema EMAS, prema Zakonu o zaštiti životne sredine.
Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) u godišnjim
izveštajima prikazuje podatke o broju preduzeća koja su dobila
sertifikat ISO 14001 sertifikat. Izveštaji su dostupni na sajtu
www.iso.org
Podaci o broju preduzeća koji su dobili sertifikat o EMAS su
dostupni na portalu Evropske komisije EMAS. Podaci se ažuriraju
godišnje, kvartalno i mesečno.
Jedinica mere − Broj preduzeća sa sertifikatima ISO 14001 (za Srbiju i evropske
države): broj preduzeća;
− Broj sertifikata SRPS ISO 14001 prema sektorima: broj
preduzeća;
− Procentualno učešće sertifikata ISO 14001 u odnosu na ukupan
broj svih izdatih sertifikata (za Srbiju i evropske države):
procenat;
− Broj preduzeća koja su uvela sistem EMAS (za Srbiju i evropske
države): broj preduzeća.
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama izveštavanja − Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon );
− Nacionalni program zaštite životne sredine („Službeni
glasnik RS”, broj 12/10);
− ISO survey certifications 2008, ISO Central Secretariat, November
2009.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja podataka − Podaci o sertifikatima SRPS ISO 14001: Privredna komora
Srbije;
− Podaci o sertifikatima ISO 14001 za evropske države:
Međunarodna organizacije za standardizaciju;
− Podaci o preduzeća koja su uvela sistem EMAS za Srbiju:
Ministarstvo životne sredine, rudarstvo i prostornog
planiranja;
− Podaci o preduzeća koja su uvela sistem EMAS za za evropske
države: Portal Evropske komisije za EMAS.
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina10. PRIVREDNI I DRUŠTVENI POTENCIJALI I AKTIVNOSTI OD ZNAČAJA ZA ŽIVOTNU SREDINU - INDUSTRIJA
Redni broj Naziv indikatora
10.61 10.61. Učešće reciklaže u bruto domaćem proizvodu
Tematsko područje Reakcije društva
Definicija i opis indikatora Indikator prati razvoj reciklaže kao delatnosti koja obezbeđuje
zaštitu životne sredine, štednju sirovinskih resursa, štednju
energije, itd.
Recikliranje je prerada materijala na takav način da se oni mogu
ponovo upotrebiti za svoju prvobitnu namenu u procesu proizvodnje.
Izražava se učešćem u bruto domaćem proizvodu u procentima.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Statistika nacionalnih računa u okviru rezultata obračuna bruto
domaćeg proizvoda (BDP), prikazuje Strukturu BDP-a po
delatnostima. Podatak o učešću reciklaže se preuzima iz tog
prikaza.
Jedinica mere Procenti (%)
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama izveštavanja − Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon );
− Nacionalni program zaštite životne sredine („Službeni
glasnik RS”, broj 12/10);
− Zakon o klasifikaciji („Službeni glasnik RS”, broj 104/09);
− Uredba o klasifikaciji delatnosti Vlade Republike Srbije
(„Službeni glasnik RS”, broj 54/10).
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja podataka Republički zavod za statistiku
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Podaci se dostavljaju (objavljuju) jednom godišnje u periodici
Republičkog zavoda za statistiku Srbije (Statistički godišnjak).

sadržaj

Tematska celina10. PRIVREDNI I DRUŠTVENI POTENCIJALI I AKTIVNOSTI OD ZNAČAJA ZA ŽIVOTNU SREDINU - ENERGETIKA
Redni broj Naziv indikatora
10.62 10.62. Ukupna potrošnja primarne energije po energentima
Tematsko područje Pokretački faktori
Definicija i opis indikatora Ukupna potrošnja primarne energije predstavlja potrebnu količinu
energije da se zadovolji potrošnja u zemlji. Izračunava se kao zbir
bruto potrošnje svih energenata (ugalj, nafta, gas, hidropotencijal,
biodizel, geotermalna energija, solarna energija, ogrevno drvo).
Relativno učešće pojedinačnih energenata se meri odnosom između
potrošnje energije poreklom iz tog energenta i ukupne potrošnje
primarne energije, a izračunava se za kalendarsku godinu.
Podindikatori:
1. Ukupna potrošnja primarne energije i potrošnja svih energenata
(ugalj, nafta, gas, hidropotencijal, biodizel, geotermalna
energija, solarna energija, ogrevno drvo);
2. Struktura potrošnje primarne energije prema energentima;
3. Prosečna godišnja stopa rasta za različite energente.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Podaci o potrošnji primarne energije (ukupno i po energentima) i
strukturi potrošnje – preuzimaju se iz energetskih bilansa
Ministarstva za infrastrukturu i energetiku i Republičkog zavoda za
statistiku, koji se rade godišnje.
Prosečna godišnja stopa rasta za različite energente se izračunava
prema formuli:

((Epg/Ebg)(1/Brg) -1) x 100
gde je:
Epg - potrošnja energije poslednje godine
Ebg - potrošnja energije bazne godine
Brg - broj godina posmatranog perioda (od bazne godine do poslednje
godine)
Jedinica mere Potrošnja energije se meri u milionima tona ekvivalentne nafte
(Mten). Učešće energenata u ukupnoj potrošnji energije, kao i
Prosečna godišnja stopa rasta su prikazani u obliku procenta (%).
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama izveštavanja − Nacionalni program zaštite životne sredine („Službeni
glasnik RS”, broj 12/10);
− Zakon o energetici („Službeni glasnik RS”, broj 84/04);
− Strategija razvoja energetike Republike Srbije do 2015.godine;
− Uredba o izmenama i dopunama Uredbe o utvrđivanju Programa
ostvarivanja Strategije razvoja energetike Republike Srbije do
2015. godine za period od 2007. do 2012. godine („Službeni
glasnik RS”, 72/09);
− Zakon o zvaničnoj statistici („Službeni glasnik RS”, broj
104/09);
− Zakon o ratifikaciji Ugovora o osnivanju Energetske zajednice
(„Službeni glasnik RS”, broj 62/06);
− Zakon o potvrđivanju statuta Međunarodne Agencije za obnovljivu
energiju (IRENA), („Službeni glasnik RS”, broj 105/09);
− Uredba o uslovima za sticanje statusa povlašćenog proizvođača
električne energije i kriterijumima za ocenu ispunjenosti tih
uslova („Službeni glasnik RS”, broj 99/09);
− Uredba o merama podsticaja za proizvodnju električne energije
korišćenjem obnovljivih izvora energije i kombinovanom
proizvodnjom električne i toplotne energije („Službeni glasnik
RS”, 72/09);
− Direktiva 2001/77/ES o promovisanju proizvodnje električne
energije iz obnovljivih izvora energije;
− Direktiva 2003/30/ES o promovisanju korišćenja biogoriva i
drugih goriva iz obnovljivih izvora energije u sektoru saobraćaja;
− Evropska Agencija za životnu sredinu (EEA) - Indicator CSI 029 /
ENER 026 - Primary energy consumption by fuel;
− Indicators of Sustainable Development: Guidelines and Methodologies –
Third edition, Methodology sheets, United Nations, New York, 2007.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja podataka Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku i Republički zavod za
statistiku.
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Prema dinamici izrade Energetskih bilansa koje Republički zavod za
statistiku Srbije i Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku
objavljuju godišnje

sadržaj

Tematska celina10. PRIVREDNI I DRUŠTVENI POTENCIJALI I AKTIVNOSTI OD ZNAČAJA ZA ŽIVOTNU SREDINU - ENERGETIKA
Redni broj Naziv indikatora
10.63 10.63. Potrošnja finalne energije po sektorima
Tematsko područje Pokretački faktori
Definicija i opis indikatora Potrošnja finalne energije u energetske svrhe (energija koju potroše
krajnji potrošači) je zbir potrošnje finalne energije u svim
sektorima: industrija, saobraćaj, domaćinstva, poljoprivreda i ostali
potrošači.
Podindikatori:
1. Ukupna potrošnja finalne energije;
2. Struktura potrošnje po sektorima.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Podaci o potrošnji finalne energije (ukupno i po sektorima)
preuzimaju se iz energetskih bilansa Ministarstva za infrastrukturu
i energetiku i Republičkog zavoda za statistiku koji se rade godišnje.
Struktura potrošnje po sektorima se izračunava kao odnos između
potrošnje finalne energije tog sektora i ukupne potrošnje finalne
energije izračunato za kalendarsku godinu.
Jedinica mere Potrošnja energije se meri u milionima tona ekvivalentne nafte
(Mten).
Struktura potrošnje po sektorima je prikazana u obliku procenta (%).
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama izveštavanja − Nacionalni program zaštite životne sredine („Službeni
glasnik RS”, broj 12/10);
− Zakon o energetici („Službeni glasnik RS”, broj 84/04);
− Strategija razvoja energetike Republike Srbije do 2015.godine;
− Uredba o izmenama i dopunama Uredbe o utvrđivanju Programa
ostvarivanja Strategije razvoja energetike Republike Srbije do
2015. godine za period od 2007. do 2012. godine („Službeni
glasnik RS”, broj 72/09);
− Zakon o zvaničnoj statistici (“Službeni glasnik RS”, broj
104/09);
− Zakon o ratifikaciji Ugovora o osnivanju Energetske zajednice
(„Službeni glasnik RS”, broj 62/06);
− Zakon o potvrđivanju statuta Međunarodne Agencije za obnovljivu
energiju (IRENA), („Službeni glasnik RS”, broj 105/09);
− Uredba o uslovima za sticanje statusa povlašćenog proizvođača
električne energije i kriterijumima za ocenu ispunjenosti tih
uslova („Službeni glasnik RS”, broj 99/09);
− Uredba o merama podsticaja za proizvodnju električne energije
korišćenjem obnovljivih izvora energije i kombinovanom
proizvodnjom električne i toplotne energije („Službeni glasnik
RS”, broj 72/09);
− Direktiva 2001/77/ES o promovisanju proizvodnje električne
energije iz obnovljivih izvora energije;
− Direktiva 2003/30/ES o promovisanju korišćenja biogoriva i
drugih goriva iz obnovljivih izvora energije u sektoru saobraćaja;
− Evropska Agencija za životnu sredinu (EEA) - Indicator CSI 027 /
ENER 016 - Final energy consumption by sector;
− Indicators of Sustainable Development: Guidelines and Methodologies –
Third edition, Methodology sheets, United Nations, New York, 2007.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja podataka Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku i Republički zavod za
statistiku
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Prema dinamici izrade Energetskih bilansa koje Republički zavod za
statistiku Srbije i Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku
objavljuju godišnje

sadržaj

Tematska celina10. PRIVREDNI I DRUŠTVENI POTENCIJALI I AKTIVNOSTI OD ZNAČAJA ZA ŽIVOTNU SREDINU - ENERGETIKA
Redni broj Naziv indikatora
10.64 10.64. Ukupni energetski intenzitet
Tematsko područje Reakcije društva
Definicija i opis indikatora Ukupni energetski intenzitet je mera ukupne potrošnje energije u
odnosu na ekonomske aktivnosti. Predstavlja se kao odnos potrošnje
primarne energije i bruto domaćeg proizvoda (BDP)
Razdvajanje može biti rezultat smanjenja potražnje za energijom (npr.
grejanje, osvetljenje, transport putnika ili robe), ili korišćenjem
energije na efikasniji način (korišćenje manje energije po jedinici
proizvodnje), ili kombinacija obadva. Indikator identifikuje u kojoj
meri se odvija razdvajanje između potrošnje energije i ekonomskog
rasta. Relativno razdvajanje se dešava kada potrošnja energije raste,
ali sporije nego BDP. Apsolutno razdvajanje se dešava kada je
potrošnja energije stabilna ili pada, dok BDP raste.
Sa stanovišta zaštite životne sredine, uticaj zavisi od ukupnog
iznosa potrošnje energije, ali i od vrste energenata i tehnologija koja
se koristi za proizvodnju energije.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Podaci o potrošnji primarne energije preuzimaju se iz energetskih
bilansa Ministarstva za infrastrukturu i energetiku i Republičkog
zavoda za statistiku, koji se rade godišnje.
Podaci o bruto domaćem proizvodu se preuzimaju od Republičkog
zavoda za statistiku. Prikazuju se u stalnim cenama da se izbegne
uticaj inflacije.
Energetski intenzitet se izračunava kao odnos/količnik potrošnje
primarne energije i bruto domaćeg proizvoda, a prikazuje se u formi
indeksa.
Jedinica mere Potrošnja energije se meri u hiljadama ili milionima tona
ekvivalentne nafte (kten ili Mten).
BDP se meri u milionima dinara i evra, u stalnim cenama 2002. god.
Ukupni energetski intenzitet se prikazuje u indeksima.
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama izveštavanja − Nacionalni program zaštite životne sredine („Službeni glasnik
RS”, broj 12/10);
− Zakon o energetici („Službeni glasnik RS”, broj 84/04);
− Strategija razvoja energetike Republike Srbije do 2015.godine
− Uredba o izmenama i dopunama Uredbe o utvrđivanju Programa
ostvarivanja Strategije razvoja energetike Republike Srbije do
2015. godine za period od 2007. do 2012. godine („Službeni
glasnik RS”, broj 72/09);
− Zakon o zvaničnoj statistici (“Službeni glasnik RS”, broj
104/09);
− Zakon o ratifikaciji Ugovora o osnivanju Energetske zajednice
(„Službeni glasnik RS”, broj 62/06);
− Zakon o potvrđivanju statuta Međunarodne Agencije za obnovljivu
energiju (IRENA), („Službeni glasnik RS”, broj 105/09);
− Uredba o uslovima za sticanje statusa povlašćenog proizvođača
električne energije i kriterijumima za ocenu ispunjenosti tih
uslova („Službeni glasnik RS”, broj 99/09);
− Uredba o merama podsticaja za proizvodnju električne energije
korišćenjem obnovljivih izvora energije i kombinovanom
proizvodnjom električne i toplotne energije („Službeni glasnik
RS”, broj 72/09);
− Direktiva 2001/77/ES o promovisanju proizvodnje električne
energije iz obnovljivih izvora energije;
− Direktiva 2003/30/ES o promovisanju korišćenja biogoriva i
drugih goriva iz obnovljivih izvora energije u sektoru saobraćaja;
− Evropska Agencija za životnu sredinu (EEA) - Indicator CSI 028 /
ENER 017 - Total primary energy intensity;
− Indicators of Sustainable Development: Guidelines and Methodologies –
Third edition, Methodology sheets, United Nations, New York, 2007.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja podataka − Potrošnja primarne energije: Ministarstvo za infrastrukturu i
energetiku i Republički zavod za statistiku;
− Bruto domaći proizvod: Republički zavod za statistiku.
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Prema dinamici izrade Energetskih bilansa koje Republički zavod za
statistiku Srbije i Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku
objavljuju godišnje

sadržaj

Tematska celina10. PRIVREDNI I DRUŠTVENI POTENCIJALI I AKTIVNOSTI OD ZNAČAJA ZA ŽIVOTNU SREDINU - ENERGETIKA
Redni broj Naziv indikatora
10.65 10.65. Potrošnja primarne energije iz obnovljivih izvora
Tematsko područje Reakcije društva
Definicija i opis indikatora Indikatorom se prikazuje potrošnja energije proizvedene iz
obnovljivih izvora u odnosu na ukupnu potrošnju primarne energije.
Pod pojmom obnovljivi izvori energije (OIE) podrazumevaju se izvori
energije koji se nalaze u prirodi i obnavljaju se u celosti ili
delimično: hidropotencijal, biomasa, biodizel, geotermalna i
solarna energija, energija vetra, ogrevno drvo.
Potrošnja primarne energije je zbir bruto potrošnje svih energenata
(ugalj, nafta, gas, obnovljivi izvori energije).
Podindikatori:
1. Učešće obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji
primarne energije;
2. Ukupna potrošnja primarne energije iz obnovljivih izvora
energije;
3. Prosečna godišnja stopa rasta potrošnje energije iz obnovljivih
izvora (%).
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka
Podaci o potrošnji primarne energije i energije proizvedene iz
obnovljivih izvora preuzimaju se iz energetskih bilansa
Ministarstva za infrastrukturu i energetiku i Republičkog zavoda za
statistiku, koji se rade godišnje.
Prosečna godišnja stopa rasta potrošnje energije iz obnovljivih
izvora se izračunava na sledeći način:

((Epg/Ebg)(1/Brg) -1) x 100
gde je:
Epg - potrošnja energije poslednje godine
Ebg - potrošnja energije bazne godine
Brg - broj godina posmatranog perioda (od bazne godine do poslednje
godine)
Jedinica mere Potrošnja i obnovljivih izvora energije i ukupne primarne energije
se mere u hiljadama ili milionima tona ekvivalentne nafte (kten ili
Mten). Potrošnja obnovljivih izvora energije se meri u apsolutnoj
vrednosti, ali se prikazuje i u obliku procenta. Prosečna godišnja
stopa rasta se prikazuje u procentima.
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama izveštavanja - Nacionalni program zaštite životne sredine („Službeni
glasnik RS”, broj 12/10);
- Zakon o energetici („Službeni glasnik RS”, broj 84/04);
- Strategija razvoja energetike Republike Srbije do 2015.godine;
- Uredba o izmenama i dopunama Uredbe o utvrđivanju Programa
ostvarivanja Strategije razvoja energetike Republike Srbije do
2015. godine za period od 2007. do 2012. godine („Službeni
glasnik RS”, broj 72/09);
- Zakon o zvaničnoj statistici („Službeni glasnik RS”, broj
104/09);
- Zakon o ratifikaciji Ugovora o osnivanju Energetske zajednice
(„Službeni glasnik RS”, broj 62/06);
- Zakon o potvrđivanju statuta Međunarodne Agencije za obnovljivu
energiju (IRENA), („Službeni glasnik RS”, broj 105/09);
- Uredba o uslovima za sticanje statusa povlašćenog proizvođača
električne energije i kriterijumima za ocenu ispunjenosti tih
uslova (''Službeni glasnik RS'', broj 99/09);
- Uredba o merama podsticaja za proizvodnju električne energije
korišćenjem obnovljivih izvora energije i kombinovanom
proizvodnjom električne i toplotne energije („Službeni glasnik
RS”, broj 72/09);
- Direktiva 2001/77/ES o promovisanju proizvodnje električne
energije iz obnovljivih izvora energije;
- Direktiva 2003/30/ES o promovisanju korišćenja biogoriva i
drugih goriva iz obnovljivih izvora energije u sektoru saobraćaja;
- Evropska Agencija za životnu sredinu (EEA) - Indicator CSI 030 /
ENER 029 - Renewable primary energy consumption;
- Indicators of Sustainable Development: Guidelines and Methodologies –
Third edition, Methodology sheets, United Nations, New York, 2007.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja podataka Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku i Republički zavod za
statistiku
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Prema dinamici izrade Energetskih bilansa koje Republički zavod za
statistiku Srbije i Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku
objavljuju godišnje

sadržaj

Tematska celina10. PRIVREDNI I DRUŠTVENI POTENCIJALI I AKTIVNOSTI OD ZNAČAJA ZA ŽIVOTNU SREDINU - ENERGETIKA
Redni broj Naziv indikatora
10.66 10.66. Potrošnja električne energije iz obnovljivih izvora
Tematsko područje Reakcije društva
Definicija i opis indikatora Indikatorom se prikazuje potrošnja električne energije proizvedene
iz obnovljivih izvora energije u odnosu na ukupnu potrošnju
električne energije. Pod pojmom obnovljivi izvori energije (OIE)
podrazumevaju se izvori energije koji se nalaze u prirodi i obnavljaju
se u celosti ili delimično: hidropotencijal, biomasa, biodizel,
geotermalna i solarna energija, energija vetra, ogrevno drvo, otpad.
Električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije
obuhvata proizvodnju električne energije iz hidroelektrana
(isključujući proizvodnju koja je rezultat sistema pumpanja),
vetrogeneratora, solarna, geotermalna, iz biomase i otpada.
Ukupna potrošnja električne energije obuhvata ukupnu nacionalnu
potrošnju električne energije svih energenata (ugalj, nafta, gas,
obnovljivi izvori energije).
Podindikatori:
1. Učešće obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji
električne energije;
2. Ukupna potrošnja električne energije iz obnovljivih izvora
energije;
3. Prosečna godišnja stopa rasta potrošnje električne energije iz
obnovljivih izvora (%).
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Podaci o potrošnji električne energije i električne energije
proizvedene iz obnovljivih izvora preuzimaju se iz energetskih
bilansa Ministarstva za infrastrukturu i energetiku i Republičkog
zavoda za statistiku, koji se rade godišnje.
Prosečna godišnja stopa rasta potrošnje električne energije iz
obnovljivih izvora se izračunava na sledeći način:
((Epg/Ebg) (1/Brg) -1) x 100
gde je:
Epg - potrošnja energije poslednje godine
Ebg - potrošnja energije bazne godine
Brg - broj godina posmatranog perioda (od bazne godine do poslednje
godine)
Jedinica mere Potrošnja i električne energije iz obnovljivih izvora energije i
ukupne električne energije se meri u hiljadama ili milionima tona
ekvivalentne nafte (kten ili Mten). Potrošnja obnovljivih izvora
energije se meri u apsolutnoj vrednosti, ali se prikazuje i u obliku
procenta. Prosečna godišnja stopa rasta se prikazuje u procentima.
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama izveštavanja − Nacionalni program zaštite životne sredine („Službeni
glasnik RS”, broj 12/10);
− Zakon o energetici („Službeni glasnik RS”, broj 84/04);
− Strategija razvoja energetike Republike Srbije do 2015.godine;
− Uredba o izmenama i dopunama Uredbe o utvrđivanju Programa
ostvarivanja Strategije razvoja energetike Republike Srbije do
2015. godine za period od 2007. do 2012. godine („Službeni
glasnik RS”, broj 72/09);
− Zakon o zvaničnoj statistici („Službeni glasnik RS”, broj
104/09);
− Zakon o ratifikaciji Ugovora o osnivanju Energetske zajednice
(„Službeni glasnik RS”, broj 62/06);
− Zakon o potvrđivanju statuta Međunarodne Agencije za obnovljivu
energiju (IRENA), („Službeni glasnik RS”, broj 105/09);
− Uredba o uslovima za sticanje statusa povlašćenog proizvođača
električne energije i kriterijumima za ocenu ispunjenosti tih
uslova („Službeni glasnik RS”, broj 99/09);
− Uredba o merama podsticaja za proizvodnju električne energije
korišćenjem obnovljivih izvora energije i kombinovanom
proizvodnjom električne i toplotne energije („Službeni glasnik
RS”, broj 72/09);
− Direktiva 2001/77/ES o promovisanju proizvodnje električne
energije iz obnovljivih izvora energije;
− Direktiva 2003/30/ES o promovisanju korišćenja biogoriva i
drugih goriva iz obnovljivih izvora energije u sektoru saobraćaja;
− Evropska Agencija za životnu sredinu (EEA) - Indicator CSI 031 /
ENER 030 – Renewable electricity consumption;
− Indicators of Sustainable Development: Guidelines and Methodologies
– Third edition, Methodology sheets, United Nations, New York, 2007.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja podataka Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku i Republički zavod za
statistiku
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Prema dinamici izrade Energetskih bilansa koje Republički zavod za
statistiku Srbije i Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku
objavljuju godišnje

sadržaj

Tematska celina10. PRIVREDNI I DRUŠTVENI POTENCIJALI I AKTIVNOSTI OD ZNAČAJA ZA ŽIVOTNU SREDINU - POLjOPRIVREDA
Redni broj Naziv indikatora
10.67 10.67. Područja pod organskom poljoprivredom
Tematsko područje Reakcije društva
Definicija i opis indikatora Indikator pokazuje trendove širenja područja pod organskom
poljoprivredom i njihov udeo u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Organska poljoprivredna proizvodnja predstavlja održivo upravljanje u
poljoprivredi koje najpovoljnije koristi plodnost zemljišta i
raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka i životinja,
omogućavajući povećanje prinosa i otpornosti biljaka uz propisanu (i
ograničenu) upotrebu đubriva i sredstava za zaštitu bilja i životinja.
Podindikatori:
1. Ukupna površina pod organskom poljoprivredom;
2. Udeo površina pod organskom poljoprivredom u ukupnoj
poljoprivrednoj površini.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izrađuje na osnovu podataka o ukupnoj površini pod
organskom poljoprivrednom proizvodnjom i njihovog udela u ukupnoj
poljoprivrednoj površini i prikazuje se numerički, tabelarno i
grafikonom kao:
− udeo područja na kojima se primenjuju metode organske
proizvodnje u odnosu na ukupnu poljoprivrednu površinu u %;
− udeo poljoprivrednih gazdinstava koje primenjuju metode
organske poljoprivrede u odnosu na ukupan broj poljoprivrednih
gazdinstava u %;
− udeo dodeljenih podsticaja za primenu i razvoj metoda organske
poljoprivrede u ukupnom iznosu podsticaja u %.
Jedinica mere Indikator se izražava u hektarima (ha), odnosno u procentima (%).
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama izveštavanja − Zakon o organskoj proizvodnji („Službeni glasnik RS”, broj
30/10);
− Uredba Saveta 1804/1999/EEC kojom se dopunjuje Uredba o
ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i označavanju
tako proizvedenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda,
kako uključivača i stočarsku proizvodnju;
− Uredba Saveta 2092/91/EEC o ekološkoj proizvodnji
poljoprivrednih proizvoda i označavanju tako proizvedenih
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda;
− Evropska Agencija za zaštitu životne sredine (EEA) – Indicator
CSI 026 – Area under organic farming.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja podataka
Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Rok dostavljanja: do 31.marta tekuće godine za predhodnu godinu

sadržaj

Tematska celina10. PRIVREDNI I DRUŠTVENI POTENCIJALI I AKTIVNOSTI OD ZNAČAJA ZA ŽIVOTNU SREDINU - POLjOPRIVREDA
Redni broj Naziv indikatora
10.68 10.68. Potrošnja mineralnih đubriva i sredstava za zaštitu bilja
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Indikator pokazuje ukupnu količinu mineralnog đubriva i
sredstava za zaštitu bilja korišćenih po jedinici površine
poljoprivrednog zemljišta. Ukupna količina upotrebljenog
mineralnog đubriva pokazuje sumu azota (N), fosfora (P2O5) i
kalijuma (K2O) upotrebljenih u poljoprivrednoj proizvodnji. Ukupna
količina upotrebljenih sredstava za zaštitu bilja izražena je u t
aktivne materije po jedinici površine poljoprivrednog zemljišta,
Podindikatori:
1. Obim korišćenja mineralnog đubriva u poljoprivredi po
jedinici površine poljoprivrednog zemljišta;
2. Potrošnja pojedinih kategorija mineralnog đubriva u
kg/ha/godišnje ukupno i prema kulturi;
3. Korišćenje sredstava za zaštitu bilja u t aktivne materije po
jedinici površine poljoprivrednog zemljišta;
4. Uvoz, izvoz i proizvodnja sredstava za zaštitu bilja u
kg/godišnje;
5. Tretirane poljoprivredne površine;
6. Ukupne površine useva.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izračunava na osnovu podataka o potrošnji
mineralnih đubriva na zasejanim poljoprivrednim površinama,
na godišnjem nivou.
Potrošnja sredstava za zaštitu bilja (SZB) se izračunava:
− Prema formuli:
Po/ha=U +Prdom / OP – I, gde je:
Po – potrošnja SZB
U – uvoz
Prdom – proizvodnja za domaće tržište
OP – obradive površine
I – izvoz
Uvoz i proizvodnja SZB posmatra se ukupno i prema aktivnoj
materiji u kg/godišnje. Izvoz SZB posmatra se ukupno i prema
aktivnoj materiji u kg/godišnje. Tretirane površine i ukupne
površine useva se izražavaju u ha.
− Prema PEAR/SWAP modelu, prosečno, maksimalno i
minimalno doziranje prema kulturama u kg aktivne
materije/ha.
Jedinica mere Indikator se izražava u kilogramu po hektaru, po godini (kg/ha/god)
za mineralna đubriva, odnosno u tonama aktivne materije po jedinici
površine poljoprivrednog zemljišta (t a.m./ha), ili u kilogramima
godišnje po ha obradive površine (kg/god/ha) za sredstva za zaštitu
bilja.
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama izveštavanja − Zakon o sredstvima za ishranu bilja i oplemenjivačima
zemljišta („Službeni glasnik RS”, broj 56/10);
− Nacionalni program zaštite životne sredine („Službeni
glasnik RS”, broj 12/10);
− Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Službeni glasnik RS”, br.
62/06 i 41/09);
− Pravilnik o načinu dostavljanja podataka o proizvedenim i u
promet stavljenim sredstvima za ishranu bilja („Službeni
glasnik RS”, broj 56/10);
− Zakon o sredstvima za zaštitu bilja („Službeni glasnik RS”,
broj 41/09);
− Zakon o zdravlju bilja („Službeni glasnik RS”, broj 41/09);
− Zakon o potvrđivanju Stokholmske konvencije („Službeni
glasnik RS“, broj 42/09);
− Zakon o vodama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10);
− Okvirna direktiva o vodama 2000/60/EEC Direktiva o zaštiti
voda od zagađivanja nitratima poljoprivrednog porekla
91/676/EEC; Stokholmska konvencija o postojanim organskim
zagađujućim materijama (Stockholm 2001);
− Direktiva Saveta 79/117/EEC kojom se zabranjuje stavljanje na
tržište i primena sredstava za zaštitu bilja koja sadrže
određene aktivne materije;
− Direktiva Saveta 76/464/ EEC o zagađenju uzrokovanom
ispuštanjem određenih opasnih materija u vodeni ekosistem
Zajednice;
− Indikator održivog razvoja Republike Srbije - IOR-SRB;
− Evropska Agencija za zaštitu životne sredine (EEA) – Irena
Indicator - Fertiliser consumption; Consumption of pesticides;
− UNECE Indicator F23 i F24, Fertiliser consumption i Pesticide
consumption.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja podataka Republički zavod za statistiku i Ministarstvo poljoprivrede,
trgovine, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za zaštitu bilja
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za predhodnu godinu

sadržaj

Tematska celina10. PRIVREDNI I DRUŠTVENI POTENCIJALI I AKTIVNOSTI OD ZNAČAJA ZA ŽIVOTNU SREDINU - POLjOPRIVREDA
Redni broj Naziv indikatora
10.69 10.69. Navodnjavanje poljoprivrednih površina
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Indikator prati trendove u ukupnoj potrošnji vode za potrebe
navodnjavanja i površine koje se navodnjavaju. Podaci o povećanju
površina koje se navodnjavaju ili o površinama pod kulturama
koje se uobičajeno navodnjavaju omogućavaju procenu ukupnih
poljoprivrednih pritisaka na vodne resurse.
Podindikatori:
1. Površine koje se navodnjavaju;
2. Ukupna godišnja potrošnja vode za navodnjavanje prema načinu
navodnjavanja;
3. Ukupna godišnja potrošnja vode prema navodnjavanoj kulturi.


Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izrađuje na osnovu analize podataka o potrošnji
vode za potrebe navodnjavanja prema načinu navodnjavanja,
poreklu vode za navodnjavanje, navodnjavanoj kulturi i podataka o
godišnjoj količini potrošene vode u odnosu na ukupnu
količinu potrošene vode na području Republike Srbije, kao i na
osnovu analize površina koje se navodnjavaju.
Indikator se prikazuje numerički, tabelarno i grafikonom.
Jedinica mere Indikator se izražava u hektarima (ha), odnosno u procentima (%),
odnosno u metrima kubnim po hektaru godišnje (m3/ha/god)
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama izveštavanja − Zakon o poljoprivrednom („Službeni glasnik RS”, 62/06 i 41/09);
− Zakon o vodama („Službeni glasnik RS”, broj 30/10);
− Nacionalni program zaštite životne sredine („Službeni
glasnik RS”, broj 12/10);
− Okvirna Direktiva o vodama 2000/60/EEC;
− Evropska Agencija za zaštitu životne sredine (EEA) – Irena
Indicator - Water use.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja podataka Republički zavod za statistiku
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za predhodnu godinu

sadržaj

Tematska celina10. PRIVREDNI I DRUŠTVENI POTENCIJALI I AKTIVNOSTI OD ZNAČAJA ZA ŽIVOTNU SREDINU - POLjOPRIVREDA
Redni broj Naziv indikatora
10.70 10.70. Poljoprivredne oblasti visoke prirodne vrednosti
Tematsko područje Pritisci
Definicija i opis indikatora Poljoprivredne oblasti visoke prirodne vrednosti uključuju
područja sa brojnim diverzitetom vrsta i staništa koje su najčešće
karakterisane ekstenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. Ove
oblasti karakteriše prisustvo vrsta koje su na listi zaštite na
Evropskom nivou. Indikator pokazuje udeo poljoprivrednih oblasti
koje su procenjene kao visoko vredne sa aspekta biodiverziteta u
odnosu na ukupnu poljoprivrednu površinu.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se dobija mapiranjem poljoprivrednih oblasti sa
velikim biološkim diverzitetom korišćenjem:
− Corine Land Cover baze podataka;
− Podataka o sastavu poljoprivredne proizvodnje;
− Podataka o NATURA2000 i drugim područjima vrednim sa
aspekta biodiverziteta;
− Podataka o rasprostranjenosti i brojnosti ugroženih vrsta.
Indikator se predstavlja grafikonom kao % poljoprivrednih
oblasti visoke prirodne vrednosti u odnosu na ukupno
poljoprivredno zemljište za petogodišnje razdoblje i u vidu
mape prostorne rasprostranjenosti ovih područja.
Jedinica mere Indikator se izražava u hektarima (ha), odnosno procentima (%).
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezamaizveštavanja − Zakon o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, br. 36/09, 88/10
i 91/10-ispr.);
− Zakon poljoprivredi i ruralnom razvoju („Službeni glasnik RS”,
41/09);
− Direktiva Saveta 92/43/EEC o očuvanju prirodnih staništa i
divlje faune i flore;
− Direktiva 79/409/EEC o zaštiti ptica.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja podataka − Agencija za zaštitu životne sredine;
− Zavod za zaštitu prirode;
− Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i
vodoprivrede;
− Poljoprivredni fakultet Beograd;
− Poljoprivredni fakultet Novi Sad;
− Biološki fakultet Beograd.
Periodičnost sakupljanja podataka: pet godina
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Indikator prati dinamiku izrade baza podataka koje su osnova za
izradu indikatora.

sadržaj

Tematska celina10. PRIVREDNI I DRUŠTVENI POTENCIJALI I AKTIVNOSTI OD ZNAČAJA ZA ŽIVOTNU SREDINU - TRANSPORT
Redni broj Naziv indikatora
10.71 10.71. Prevoz putnika i tereta u odnosu na BDP
Tematsko područje Pokretački faktori
Definicija i opis indikatora Indikator je definisan kao bazni indeks ostvarenih putničkih
kilometara/tonskih kilometara (tkm) u odnosu na bruto domaći
proizvod (BDP). Uključen je ukupan broj prevezenih putnika/ ukupno
prevezeni teret u tonama, kao i broj prevezenih putnika/tereta prema
vrsti (vidu) transporta: drumski prevoz (ličnim automobilima i
autobusima), železnički, vazdušni i vodni prevoz.
Podindikatori:
1. Prevoz putnika prema vrsti i svrsi prevoza;
2. Ostvareni putnički kilometri (pkm);
3. Putnički kilometri (pkm) po stanovniku;
4. Prevoz tereta;
5. Ostvareni tonski kilometri (tkm);
6. Ukupno tona.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izrađuje na osnovu izračunavanja odnosa između
putničkih kilometara/tonskih kilometara i BDP-a izražen kao
indeks, 2000=100, odnosno stopa rasta pkm/stopa rasta BDP-a.
Jedinica mere Neimenovani broj.
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama izveštavanja Evropska agencija za životnnu sredinu (EEA) - CSI 035-Passenger
transport demand.
Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) - CSI 036 - Freight
transport demand.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja podataka Republički Zavod za statistiku
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina10. PRIVREDNI I DRUŠTVENI POTENCIJALI I AKTIVNOSTI OD ZNAČAJA ZA ŽIVOTNU SREDINU - TRANSPORT
Redni broj Naziv indikatora
10.72 10.72. Potrošnja goriva, čistijih i alternativnih goriva u saobraćaju
Tematsko područje Pokretački faktori
Definicija i opis indikatora Indikator je definisan kao ukupna potrošnja goriva, čistijih i
alternativnih goriva po vrstama prevoza i vrstama goriva.
Indikator se izražava za drumski, železnički, vazdušni i vodni
prevoz.
Podindikatori:
− Ukupna potrošnja goriva;
− Ukupna potrošnja čistijih goriva;
− Ukupna potrošnja alternativnih goriva;
− Ppotrošnja goriva po vrsti goriva.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izrađuje na osnovu podataka o potrošnji goriva po
vrstama prevoza i vrstama goriva.
Jedinica mere Tona (t)
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama izveštavanja Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) -TERM 001- Transport
final energy consumption by mode.
Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) - CSI 037 - Use of cleaner
and alternative flues.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja podataka Republički Zavod za statistiku i NIS
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina10. PRIVREDNI I DRUŠTVENI POTENCIJALI I AKTIVNOSTI OD ZNAČAJA ZA ŽIVOTNU SREDINU - TRANSPORT
Redni broj Naziv indikatora
10.73 10.73. Motorna vozila
Tematsko područje Pokretački faktori
Definicija i opis indikatora Indikator prati broj motornih vozila u Republici Srbiji koja su u
toku jedne godine pristupila redovnom tehničkom pregledu prema
vrstama vozila.
Podindikatori:
1. Broj vozila prema vrsti;
2. Broj motornih vozila prema vrstama i prema ekološkim
homogacijskim kategorijama motora;
3. Broj motornih vozila prema vrsti i prema alternativnim
pogonskim gorivima;
4. Broj prevoznih sredstava prema vrsti (vidu) transporta
(drumski, železnički, vazdušni, rečni);
5. Prosečna starost voznog parka.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Indikator se izrađuje na osnovu broja vozila prema vrsti vozila i
prema vrsti motora koja su u toku jedne godine pristupila redovnom
tehničkom pregledu.
Jedinica mere Broj, godina.
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama izveštavanja Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) - TERM 034 - Prortion of
vehicle fleet meeting certain emission standards.
Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) - TERM 032 - Size of the
vehicle fleet.
Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) - TERM 033 - Avegare
age of the vehicle fleet.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja podataka − Republički zavod za statistiku;
− Ministarstvo unutrašnjih poslova;
− Agencija za zaštitu životne sredine;
− Plovput;
− Agencija za kontrolu leta Srbije i Crne Gore;
− Železnice Srbije.
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina10. PRIVREDNI I DRUŠTVENI POTENCIJALI I AKTIVNOSTI OD ZNAČAJA ZA ŽIVOTNU SREDINU - TURIZAM
Redni broj Naziv indikatora
10.74 10.74. Intenzitet turizma
Tematsko područje Pokretački faktori /ili pritisci
Definicija i opis indikatora Indikator prikazuje dolaske i noćenja turista, kroz vremenski i
prostorni raspored prema vrstama turističkih mesta, kao i broj
ležajeva, u cilju praćenja pritisaka na životnu sredinu.
Pod pojmom dolasci podrazumeva se broj turista koji borave jednu
ili više noći u smeštajnom objektu u posmatranom periodu. U
noćenja spada broj noćenja koje ostvare turisti u smeštajnom objektu.
Indikatorom se daju podaci o gustini turističkog prometa.
Podindikatori:
1. Dolasci i noćenja turista (domaći i strani);
2. Turistički promet (dolasci) i boravak (noćenja) prema vrstama
turističkih mesta. Prema utvrđenim kriterijumima, sva mesta se
razvrstavaju u 5 vrsta: glavni administrativni centri, banjska
mesta, planinska mesta, ostala turistička mesta i ostala mesta;
3. Broj ležajeva;
4. Trendovi u broju ležajeva i broju noćenja.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Republički zavod za statistiku podatke prikuplja mesečnim
izveštajem ugostiteljskih i drugih poslovnih subjekata koji pružaju
usluge smeštaja turistima, odnosno koje posreduju u pružanju tih
usluga.
Podaci se preuzimaju iz Republičkog zavoda za statistiku i
preračunavaju prema metodologiji Evropske agencije za životnu
sredinu - YIR01TO10, Tourism intensity


Jedinica mere
− Dolasci i noćenja turista: u hiljadama turista;
− Turistički promet i boravak prema vrstama turističkih
mesta: u hiljadama turista i procenat učešća u odnosu na
ukupan promet;
− Trendovi u broju ležajeva i broju noćenja: indeks 2000=100%.
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama izveštavanja − Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon );
− Nacionalni program zaštite životne sredine („Službeni
glasnik RS”, broj 12/10);
− Zakon o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu
(„Službeni glasnik RS”, br. 135/04 i 88/10);
− Zakon o turizmu („Službeni glasnik RS”, br. 36/09 i 88/10)
− Strategija turizma Republike Srbije („Službeni glasnik RS”,
broj 91/06);
− Evropska Agencija za životnu sredinu (EEA) – Indicator
YIR01TO10 - Tourism intensity);
− Indicators of Sustainable Development: Guidelines and Methodologies;
− Third edition, Methodology sheets, United Nations, New York, 2007.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja podataka Republički zavod za statistiku i Registar turizma
Periodičnost sakupljanja: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina10. PRIVREDNI I DRUŠTVENI POTENCIJALI I AKTIVNOSTI OD ZNAČAJA ZA ŽIVOTNU SREDINU - URBANIZACIJA
Redni broj Naziv indikatora
10.75 10.75. Urbana naselja
Tematsko područje Stanje i/ili pokretački faktori i/ili pritisci
Definicija i opis indikatora Indikator prikazuje rast urbanih naselja preko površina urbanih
naselja i stanovništva u njima.
Podindikatori:
1. Površina urbanih naselja - prikazuje promene veličine
površine koje zauzimaju urbana naselja. On prikazuje površine
zauzete izgradnjom objekata i urbanom infrastrukturom, urbanim
zelenim, sportskim i rekreacionim površinama, kao i
transportnom infrastukturom. Prate se: površina ukupnog
urbanog područja i površina urbanog područja prema CORINE
Land Cover (CLC) klasama. (pritisak);
2. Procenat stanovništva u urbanim naseljima - prikazuje koliko
stanovnika živi u gradskim (urbanim) naseljima u odnosu na
ukupan broj stanovnika (stanje);
3. Stopa rasta stanovništva u urbanim naseljima prikazuje
prosečnu godišnju promenu broja stanovnika koji žive u gradskim
(urbanim) naseljima. Ovaj podindikator meri koliko se brzo menja
veličina stanovništva u urbanim naseljima (pokretački faktor);
4. Gustina stanovništva u urbanim naseljima - prikazuje promene
gustine stanovništva u urbanim područjima (pritisci).
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Površina urbanih naselja se izračunava analizom karata zasnovanih
na snimcima Landsat satelita za CLC 1990., 2000. i 2006. godine,
odnosno na osnovu trenda porasta prenamenjenih površina
izgradnjom u određenom vremenskom razdoblju (5-10 godina) CLC-
baza podataka promena;
Procenat stanovništva u urbanim naseljima se računa kao
odnos/količnik stanovništva urbanih naselja i ukupnim
stanovništvom na posmatranom području (cele zemlje ili određene
oblasti), izražen u procentima;
Stopa rasta stanovništva u urbanim naseljima se računa kao
odnos/količnik Procenta stanovništva u urbanim naseljima prema
popisima stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srbiji,
podeljen sa brojem godina između popisa, izražen u procentima;
Gustina stanovništva u urbanim naseljima se računa kao
odnos/količnik broja stanovnika u urbanim naseljima i površine
urbanih naselja.
Podaci za Površina urbanih naselja se koriste iz CLC baza podataka
(Agencija za zaštitu životne sredine). Procenat stanovništva u
urbanim naseljima se preuzimaju iz Republičkog zavoda za statistiku,
dok se Stopa rasta stanovništva u urbanim naseljima izračunava na
osnovu podataka o Procentima stanovništva u urbanim naseljima.
Gustina stanovništva u urbanim naseljima izračunava se na osnovu
podataka o broju stanovnika u urbanim naseljima (Republički zavod za
statistiku) i površine urbanih naselja CLC baza podataka (Agencija
za zaštitu životne sredine).
Jedinica mere Površina urbanih naselja: ha ili km2;
Procenat stanovništva u urbanim naseljima: % (procenat) ukupnog
stanovništva;
Stopa rasta stanovništva u urbanim naseljima: % (procenat);
Gustina stanovništva u urbanim naseljima: broj stanovnika/km2
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama izveštavanja − Nacionalni program zaštite životne sredine („Službeni
glasnik RS”, broj 12/10)
− Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon );
− Zakon o prostornom planu Republike Srbije od 2010. do 2020.
godine („Službeni glasnik RS”, broj 88/10);
− 6th Environment Action Programme (6EAP COM (2001) 31);
− Saopštenje Evropske Komisije ''Towards a Thematic Strategy on the
Urban Environment'' (COM (2004) 60);
− EU Strategy for Sustainable Development (COM (2001) 264);
− Urban sprawl in Europe, EEA Report, 2006;
− Evropska Agencija za zaštitu životne sredine (EEA) - Indicator
CSI 014 – Land take;
− UN Komisija za održivi razvoj (UN CSD) - Indicator UN_ME047
Percent of population in urban areas;
− UN Komisija za održivi razvoj (UN CSD) - Indicator UN_ME044 -
Rate of growth of urban population;
− UN Komisija za održivi razvoj (UN CSD) - Indicator UN_ME048-
Area and population of urban formal and informal settlements.

Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja podataka
Republički zavod za statistiku i Agencija za zaštitu životne
sredine
Periodičnost sakupljanja podataka: pet i deset godina
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Periodika izrade CLC baze podataka i periodika izrade Popisa
stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srbiji

sadržaj

Tematska celina11. MEĐUNARODNA I NACIONALNA ZAKONSKA REGULATIVA, KAO I MERE (STRATEGIJE, PLANOVI,
PROGRAMI, SPORAZUMI), IZVEŠTAJI I OSTALA DOKUMENTA I AKTIVNOSTI IZ OBLASTI ZAŠTITE
ŽIVOTNE SREDINE
Redni broj Naziv indikatora
11.76 11.76. Uspešnost sprovođenja zakonske regulative
Tematsko područje Reakcije društva
Definicija i opis indikatora Indikator kvantitativno daje stepen uspešnosti sprovođenja
zakonske regulative iz oblasti zaštite životne sredine, građevine i
urbanizma.
Indikator se zasniva na podacima iz godišnjeg Izveštaja o radu
republičke inspekcije u Ministarstvu životne sredine i prostornog
planiranja (Sektora za kontrolu i nadzor). U izveštaju je sadržan rad
svih osam odeljenja Sektora sa tabelarnim prikazom za svaku oblast
koju pokriva, iz nadležnosti sprovođenja zakona iz oblasti zaštite
životne sredine, građevine i urbanizma. Tabelarni prikaz rada
republičke inspekcije po Odeljenjima sadrži: broj inspekcijskih
pregleda, broj rešenja inspektora, broj podnetih zahteva za pokretanje
prekršajnog postupka, broj zahteva za pokretanje postupka za
privredni prestup, broj podnetih krivičnih prijava, godišnji
izveštaj sadrži i liste objekata za kontrolu u toku godine, inventar
IPPC instalacija, podatke o operaterima koji generišu otpadne vode,
spisak korisnika ribarskih područja, spisak zaštićenih područja,
podatke prikupljene u zajedničkim inspekcijskim nadzorima (lokalni
inspektori za zaštitu životne sredines, MUP i druge nadležne
inspekcije).
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka U skladu sa Direktivom o obavezi planiranja i izveštavanja
inspekcije za zaštitu životne sredine (na republičkom nivou) br.
353-03-2196/2006-01, stupila na snagu 31.1.2007. godine, usklađenom
sa Preporukom Evropskog Parlamenta i Saveta Evrope od 4. aprila
2001. god. (2001/331/EC) o uvođenju minimalnih kriterijuma za
inspekcijsku kontrolu u oblasti zaštite životne sredine (RMCEI -
Recommendation on Minimum Criteria for Environmental Inspection for
EU member countries), svaki inspektor, u skladu sa opisom poslova
koje obavlja, sačinjava mesečni izveštaj o radu za prethodni mesec,
kao i plan za naredni mesec, koje na početku meseca (svakog 1. u
mesecu) dostavlja svom neposrednom rukovodiocu.
Svi izveštaji se grupišu po odeljenjima i objavljuju jednom godišnje,
u januaru, za prethodnu godinu na vebsajtu Ministarstva. Plan za
naredni mesec inspektora mora biti usklađen sa godišnjim planom
rada Sektora. Za planiranje inspekcijskog nadzora veoma su važni
podaci koje inspekcija sakuplja „na terenu“; ovi podaci se
prikupljaju i sistematizuju i na osnovu njih se formira lista
objekata za kontrolu za svaku od oblasti nadzora (za svako odeljenje
inspekcije posebno).
Indikator se računa kao odnos/količnik broja preduzetih mera
(nadzor, rešenje, prijava, ...), tekuće sa prethodnom godinom izraženu
u % (procenat, pojedinačno za Odeljenja i ukupno za Sektora za
kontrolu i nadzor.
Jedinica mere Po odeljenjima republičke inspekcije, broj preduzetih mera, i to:
− broj inspekcijskih nadzora;
− broj rešenja inspektora;
− broj podnetih zahteva za pokretanje prekršajnog postupka;
− broj zahteva za pokretanje postupka za privredni prestup;
− broj podnetih krivičnih prijava;
− broj obavljenih inspekcijskih nadzora operatera koji generišu
otpadne vode;
− broj obavljenih zajedničkih inspekcijskih nadzora (saradnja sa
lokalnim inspektorima za zžs, MUP i drugim nadležnim
inspekcijama).
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama
izveštavanja
− Preporuka Evropskog Parlamenta i Saveta Evrope od 4. aprila
2001. god. (2001/331/EC) o uvođenju minimalnih kriterijuma za
inspekcijsku kontrolu u oblasti zaštite životne sredine;
− (Recommendation of the European Parliament and of the Council of 4
April 2001 providing for minimum criteria for environmental
inspections in the Member States (2001/331/EC);
− Direktiva o obavezi planiranja i izveštavanja inspekcije za
zaštitu životne sredine br. 353-03-2196/2006-01 od 20.12.2006;
− Instrukcija o potrebi izveštavanja inspekcije za zaštitu
životne sredine br. 353-03-2197/2006-01 od 26.01.2007.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja podataka Ministarstvo životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja -
Sektor za kontrolu i nadzor.
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Rok dostavljanja: jednom godišnje, u januaru, za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina12. SUBJEKTI SISTEMA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE - EKONOMSKI INSTRUMENTI
Redni broj Naziv indikatora
12.77 12.77. Izdaci iz budžeta
Tematsko
područje
Reakcije društva
Definicija i opis indikatora Indikator se odnosi na sve izdatke budžeta Republike, AP Vojvodine i
gradova i opština (uključujući i plate) koji su izvršeni sa funkcije
„zaštita životne sredine”.
Podindikatori:
1. Ukupni izdaci za zaštitu životne sredine;
2. Ukupni izdaci za zaštitu životne sredine u odnosu na bruto domaći
proizvod (BDP);
3. Struktura izdataka prema nivou (republika, pokrajina, lokalne
samouprave).
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka − Ukupni izdaci se odnose na sve izdatke budžeta Republike, AP
Vojvodine i gradova i opština (uključujući i plate) koji su
izvršeni sa funkcije Zaštita životne sredine prema
Funkcionalnoj klasifikaciji javnih rashoda.
− Ukupni izdaci u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) se računaju
kao odnos/količnik BDP i izdataka za zaštitu životne sredine, i
prikazuju se kao procenat.
Jedinica mere Milioni dinara i procenti
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama
izveštavanja
− Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon );
− Nacionalni program zaštite životne sredine („Službeni glasnik
RS”, broj 12/10);
− Milenijumski ciljevi razvoja u Srbiji;
− Zakon o budžetu, donosi se svake godine za narednu godinu;
− Memorandum o budžetu i ekonomskoj i fiskalnoj politici za narednu
godinu sa projekcijama za naredne dve godine, donosi se svake
godine;
− UN Komisija za održivi razvoj (UN CSD) - Indicator UN_ME070 -
Environmental protection expenditures as a percent of Gross Domestic
Product (GDP).
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja podataka − Ministarstvo finansija - Budžet Republike;
− budžeti AP Vojvodine i jedinica lokalne samouprave;
− finansijski planovi OOSO;
− Republički zavod za statistiku - DEVINFO baza podataka.
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u Informacioni
sistem
Prema dinamici donošenja Zakona o budžetu, kao i objavljivanja u
DEVINFO bazi podataka (Dvanaest meseci nakon obračunske godine
(t+12)

sadržaj

Tematska celina12. SUBJEKTI SISTEMA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
Redni broj Naziv indikatora
12.78 12.78. Investicije i tekući izdaci
Tematsko područje Reakcije društva
Definicija i opis indikatora Investicije i tekući izdaci za zaštitu životne sredine jesu svi izdaci
kojima se sprečava, uklanja ili smanjuje štetni uticaj na životnu
sredinu (bez investicionih izdataka i amortizacije):
− u vezi s uređajima i opremom za zaštitu životne sredine (tekući
izdaci za potrošenu energiju, za rezervne delove, zaposlena lica,
usluge unutar preduzeća, tuđe usluge, kamate);
− drugi izdaci (za planiranje, istraživanje, razvoj, itd.).
Investicije podrazumevaju investicije u zemljište, zgrade i druge
objekte i opremu za:
− prikupljanje, prevoz, obradu, odlaganje i skladištenje otpada;
− zaštitu i remedijaciju zemljišta, podzemnih i površinskih voda;
− sprečavanje ili smanjivanje zagađivanja otpadnih voda;
− zaštitu prirode i biodiverziteta;
− zaštitu klime i vazduxa;
− smanjivanje, izbegavanje ili sprečavanje buke.
Podindikatori:
1. Investicije ukupno i prema nameni (uklanjanje otpada, zaštita
površinskih voda, zaštita vazduha, zaštita podzemnih voda i
zemljišta, zaštita prirode, zaštita od buke);
2. Tekući rashodi ukupno i prema nameni (uklanjanje otpada, zaštita
površinskih voda, zaštita vazduha, zaštita podzemnih voda i
zemljišta, zaštita prirode, zaštita od buke).
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Podaci se prikupljaju godišnjim istraživanjem o investicijama u
osnovna sredstva - INV-01-koje sprovodi Republički zavod za statistiku.
Jedinica mere Hiljade dinara
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama
izveštavanja
− Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon );
− Nacionalni program zaštite životne sredine („Službeni glasnik
RS”, broj 12/10);
− Zakon o zvaničnoj statistici („Službeni glasnik RS”, broj 104/09);
− Eurostat - Indicator ten00049 - Environmental protection expenditure;
− Eurostat – Indicator ten00050 - Environmental investment by the public
sector.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja podataka Republički zavod za statistiku, Statistika životne sredine.
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u
Informacioni sistem
Prema dinamici izrade godišnjih istraživanja o investicijama u
osnovna sredstva

sadržaj

Tematska celina12. SUBJEKTI SISTEMA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
Redni broj Naziv indikatora
12.79 12.79. Prihodi od naknada i taksi
Tematsko područje Reakcije društva
Definicija i opis indikatora Indikator pokazuje finansijske efekte od naknada za zagađivanje
životne sredine i korišćenja prirodnih resursa. Naknade su jedan od
ekonomskih instrumenata zaštite životne sredine, čiji je cilj
promovisanje smanjenja opterećenja životne sredine korišćenjem
principa zagađivač plaća. U skladu s tim, rashodi po osnovu štete
nanesene životnoj sredini su bar delimično uključeni u troškove
proizvodnje
Podindikatori:
1. Ukupni prihodi od taksi i naknada za zaštitu životne sredine
uključuju naknade za transport, energetiku, zagađenje, resurse, itd.
Prikazuju se:
− prihodi od naknada i taksi ukupno;
− struktura prihoda prema vrsti naknada i taksi;
− struktura prihoda prema korisnicima (organi koji prikupljaju
naknade) i nivoima korisnika (republika/pokrajina/lokalne
samouprave);
− učešće u bruto domaćem proizvodu (BDP).
2. Prihodi Fonda za zaštitu životne sredine od naknada su
naknade koje se namenski vraćaju u životnu sredinu preko projekata
koji se finansiraju iz sredstava Fonda.
Prikazuju se:
− prihodi Fonda od naknada ukupno;
− struktura prihoda prema vrsti naknada;
− učešće u bruto domaćem proizvodu (BDP).
3. Prihodi lokalne samouprave od naknada su sredstva koja se
prikupljaju u budžetskim fondovima za životnu sredinu lokalnih
samouprava, i namenski se koriste za zaštitu životne sredine.
Prikazuju se:
− ukupni prihodi lokalne samouprave od naknada;
− struktura prihoda prema vrsti naknada;
− učešće ovih sredstava u bruto domaćem proizvodu (BDP).
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Svaki organ koji prikuplja naknade, prema odgovarajućim propisima,
obračunava prihode o naknadama.
Učešće ovih sredstava u bruto domaćem proizvodu se računa kao
procenat BDP.
Jedinica mere Milioni dinara i procenti
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama
izveštavanja

− Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon );
− Nacionalni program zaštite životne sredine („Službeni
glasnik RS”, broj 12/10);
− Zakon o Fondu za zaštitu životne sredine („Službeni glasnik
RS”, broj 72/09);
− Zakon o upravljanju otpadom („Službeni glasnik RS”,, br. 36/09 i
88/10);
− Zakon o ambalaži i ambalažnim otpadom („Službeni glasnik
RS”, broj 36/09);
131
− Zakon o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda
(„Službeni glasnik RS”, broj 36/09);
− Uredba o vrstama zagađivanja, kriterijumima za obračun naknade
za zagađivanje životne sredine i obveznicima, visini i načinu
obračunavanja i plaćanja naknade („Službeni glasnik RS”, br.
113/05, 06/07,08/10 i 102/10);
− Uredba o merilima i kriterijumima za povraćaj, oslobađanje i
smanjenje plaćanja naknade za zagađivanje životne sredine
(„Službeni glasnik RS”, broj 113/05 i 23710);
− Uredba o kriterijumima za utvrđivanje naknade za zaštitu i
unapređivanje životne sredine i najvišeg iznosa naknade
(„Službeni glasnik RS”, broj 111/09);
− Uredba o stavljanju pod kontrolu korišćenja i prometa divlje
flore i faune („Službeni glasnik RS”, br. 31/05, 45/05, 22/07,
38/08 i 9/10);
− Uredba o proizvodima koji posle upotrebe postaju posebni
tokovi otpada, obrascu dnevne evidencije o količini i vrsti
proizvedenih i uvezenih proizvoda i godišnjem izveštaju,
načinu i rokovima dostavljanja godišnjeg izveštaja,
obveznicima plaćanja naknada, kriterijumima za obračun,
visinu i način obračunavanja i plaćanja naknade („Službeni
glasnik RS”, broj 54/10);
− Uredba o kriterijumima za obračun naknade za ambalažu ili
upakovan proizvod i oslobađanje od plaćanja naknade,
obveznicima plaćanja, visini naknade kao i načinu
obračunavanja i plaćanja naknade („Službeni glasnik RS”, broj
8/10);
− Uredba o visini naknade za korišćenje voda, naknade za zaštitu
voda i naknade za izvađeni materijal iz vodotoka za 2010. godinu,
(„Službeni glasnik RS”, broj 17/10);
− Zakon o rudarstvu („Službeni glasnik RS”, broj 104/09);
− Pravilnik o utvrđivanju usklađenih iznosa naknade za zagađivanje
životne sredine („Službeni glasnik RS,” broj 05/10);
− Eurostat - Indicator ten00065 – Total environmental tax revenues as a
share of GDP;
− OECD/EEA database on instruments used for environmental policy and
natural resources management.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja podataka − Ministarstvo finansija;
− Uprava za trezor;
− Fond za zaštitu životne sredine Republike Srbije;
− Ministarstvo za poljoprivredu, trgovinu, šumarstvo i
vodoprivredu;
− javna komunalna preduzeća;
− jedinice lokalne samouprave i ostale institucije koje
prikupljaju naknade.
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje.
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u
Informacioni sistem
Prema dinamici izrade finansijskih izveštaja nadležnih
institucija
Rok dostavljanja: 31. mart tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina12. SUBJEKTI SISTEMA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
Redni broj Naziv indikatora
12.80 12.80. Sredstva za subvencije i druge podsticajne mere
Tematsko područje Reakcije društva
Definicija i opis indikatora Indikator prati ekonomske podsticaje države u oblasti zaštite
životne sredine. To su ekonomski instrumenti koji privrednim
subjektima i građanima ukazuju da postoje i ekonomske koristi od
ulaganja u zaštitu životne sredine.
Podindikatori:
1. Ukupna sredstva za subvencije i druge podsticajne mere u oblasti
zaštite životne sredine;
2. Učešće ovih sredstava u bruto domaćem proizvodu (BDP);
3. Struktura sredstava prema nameni (zaštita voda, vazduha,
zemljišta, energetska efikasnost, otpad, itd.).
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka Svaki organ koji pruža subvencije i druge podsticajne mere, prema
odgovarajućim propisima obračunava sredstva koja pruža.
Struktura se izračunava kao procentualno učešće pojedinačnih
namena u odnosu na ukupna sredstva.
Učešće ovih sredstava u bruto domaćem proizvodu se računa kao
procenat BDP.
Jedinica mere Milioni dinara i procenti
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama
izveštavanja
− Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon );
− Nacionalni program zaštite životne sredine („Službeni
glasnik RS”, broj 12/10);
− Zakon o Fondu za zaštitu životne sredine („Službeni glasnik
RS”, broj 72/09);
− Uredba o visini i uslovima za dodelu podsticajnih sredstava
(„Službeni glasnik RS”, br. 88/09, 67/10 i 101/10);
− Pravilnik o načinu i postupku upravljanja otpadnim gumama
(„Službeni glasnik RS”, broj 104/09 i 81/10);
− Zakon o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”,, br.36/09, 88/10
i 91/10-ispr.);
− Zakon o zaštiti vazduha („Službeni glasnik RS”, broj 36/09);
− OECD/EEA database on instruments used for environmental policy and
natural resources management.
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
− Ministarstvo finansija;
− Fond za razvoj;
− Fond za zaštitu životne sredine Republike Srbije;
− Ministarstvo životne sredine, rudarstva i prostornog
planiranja;
− Ministarstvo prosvete i nauke i ostale institucije koje pružaju
subvencije
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje.
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u
Informacioni sistem

Prema dinamici izrade finansijskih izveštaja nadležnih
institucija
Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj

Tematska celina12. SUBJEKTI SISTEMA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
Redni broj Naziv indikatora
12.81 12.81. Međunarodne finansijske pomoći
Tematsko područje Reakcije društva
Definicija i opis indikatora
Indikator prikazuje međunarodne finansijske pomoći - donacije i
kredite za oblast zaštite životne sredine.
Podindikatori:
1. Ukupne međunarodne pomoći u oblasti zaštite životne sredine
(po razvojnim partnerima);
2. Procentualno učešće ukupne pomoći za zaštitu životne sredine u
odnosu na ukupne međunarodne pomoći Republici Srbiji;
3. Ukupne bespovratne međunarodne pomoći (donacije) u oblasti
zaštite životne sredine (po razvojnim partnerima);
4. Procentualno učešće donacija za zaštitu životne sredine u
odnosu na ukupne donacije Republici Srbiji;
5. Procentualno učešće ukupnih pomoći i donacija za zaštitu
životne sredine u odnosu na bruto domaći proizvod.
Metodologija izračunavanja i sakupljanjanja podataka ISDAKON (Međusektorska radna grupa, odnosno mreža odeljenja za
međunarodnu saradnju sa zadatkom da proaktivno programira,
koordinira, upravlja i prati međunarodnu pomoć u Republici Srbiji)
u svojoj bazi podataka sadrži podatke o svim vidovima međunarodnih
finansijskih pomoći, razvojnim partnerima i oblastima pomoći.
Jedinica mere Milioni RSD i EURO i procenti
Pravna pokrivenost nacionalnim i međunarodnim propisima i obavezama
izveštavanja
− Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br.
135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon i 72/09 – dr. zakon );
− Nacionalni program zaštite životne sredine („Službeni glasnik
RS”, broj 12/10).
Izvor i dostupnost podataka i periodičnost sakupljanja
podataka
Ministarstvo finansija - ISDAKON baza podataka
Periodičnost sakupljanja podataka: godišnje
Način i rokovi dostavljanja podataka, informacija, indikatora i izveštaja u
Informacioni sistem
Rok dostavljanja: do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu

sadržaj