Na teritoriji grada Beograda rezultati istraživanja na dubini od 10 cm, u ukupno 48 uzoraka, pokazuju prekoračenje granične vrednosti za Cd, Zn, Cu, Ni, Cr, As i Hg u industrijskoj zoni, u zoni prometnih saobraćajnica, u blizini deponije, stambenoj zoni, pedagoškoj ustanovi, izvorištu vodosnabdevanja, rekreacionoj zoni i poljoprivrednom zemljištu. Remedijaciona vrednost nije prekoračena ni u jednom uzorku (Slika 3).
U gradu Pančevu je prekoračena granična vrednost za Cu i Ni u uzorcima zemljišta u zoni prometnih saobraćajnica, rekreacionoj zoni, u blizini deponija i poljoprivrednog zemljišta. Ukupan broj uzoraka je 30 sa dubine od 0-30 cm. Remedijaciona vrednost nije prekoračena ni u jednom uzorku (Slika 3).
Na teritoriji grada Požarevca rezultati ispitivanja na dubini od 30 cm, ukupno 30 uzoraka, pokazuju prekoračenje granične vrednosti za Pb, Cd, Zn, Cu, Ni, Cr i Hg u ,industrijskoj zoni, zoni prometnih saobraćajnica, u blizuni deponije i izvorišta vodosnabdevanja, Remedijacione vrednosti prekoračene za Ni u zoni prometne saobraćajnice, u jednom uzorku, blizini deponija u dva uzorka i u zoni izvorišta vodosnabdevanja u četri uzorka (Slika 2).
Na teritoriji grada Kruševca od ukupno 30 uzoraka uzetih sa dubine od 0-30 cm povišene su koncentracije u uzorcima zemljišta u industrijskoj zoni u zoni prometnih saobraćajnica, stambenoj i rekreacionoj zoni, u blizini deponija i poljoprivrednog zemljišta za Zn, Ni, Sr i Hg, dok su remedijacione vrednosti prekoračene za Ni u industrijskoj zoni u jednom uzorku, stambenoj zoni u jednom uzorku, zoni poljoprivrednog zemljišta u dva uzorka i u rekreacionoj zoni u jednom uzorku (Slika 3).
Na teritoriji grada Niša od ukupno 15 uzoraka zemljišta koje je ispitano sa dubine od 30 cm, granične vrednosti su prekoračene za Cd, Cu, Ni i Co, u blizini prometnih saobraćajnica, industrijskoj zoni, u blizini deponija, stambenoj zoni, izvorištu vodosnabdevanja, rekreacionoj zoni i na poljoprivrednom zemljištu. Prekoračenja remedijacionih vrednosti nema ni u jednom uzorku (Slika 2).
Na teritoriji grada Smedereva od ukupno 15 uzoraka zemljišta koje je ispitano sa dubine od 0-30 cm, granična vrednost je prekoračena za Pb, Cd, Zn, Cu, Ni i Sr u stambenoj, rekreacionoj i industrijskoj zoni, zoni pedagoške ustanove, u blizini deponija, izvorišta vodosnabdevanja i na poljoprivrednom zemljištu. Remedijaciona vrednost nije prekoračena ni u jednom uzorku (Slika 2).
U gradu Čačku na ukupno ispitana četiri uzorka na dubini od 20-30 cm konstatovano je prekoračenje granične vrednosti u industrisjkoj zoni u jednom uzorku za Hg, i u rekreacionoj i industrijskoj zoni u po jednom uzorku za Ni. Remedijaciona vrednost nije prekoračena ni u jednom uzorku.
Granične vrednosti u Novom Pazaru prekoračene su za Cu, Ni i Pb u zoni izvorišta vodosnabdevanja, rekreacionoj zoni i zoni pedagoške ustanove. Remedijaciona vrednost nije prekoračena ni u jednom uzorku. Ukupno je ispitano šest uzoraka na šest lokacija, na dubini od 0-30 cm.
U gradu Užicu ukupno je ispitano četiri uzorka na četiri lokacije. Na osnovu analiza zemljišta utvrđeno je prekoračenje granične vrednosti u blizini prometne saobraćajnice za Zn, Cu i Ni i u blizini deponije za Zn, Cu i Ni. Remedijaciona vrednost je prekoračena za Cu u jednom uzorku u blizini deponije
U opštini Surdulica u ukupno ispitanih osam uzoraka sa osam lokacija prekoračene su granične vrednosti za Pb, Zn, Cu i Ni u rekreacionoj zoni. Remedijaciona vrednost nije prekoračena ni u jednom uzorku.
U opštini Trstenik je na šest lokacija sa ukupno šest uzoraka prekoračenje graničnih vrednosti ustanovljeno za Zn, Cu, Ni, Cr i Hg u zoni prometnih saobraćajnica, stambenoj zoni, zoni pedagoške ustanove i na poljoprivrednom zemljištu. Remedijaciona vrednost nije prekoračena ni u jednom uzorku.
Proces kliženja je jedan od najznačajnijih geoloških hazarda na području Balkana i Republike Srbije. Pojave nestabilnosti i erodibilnosti utvrđene su i na terenima velike urbanizovanosti i velike privredne aktivnosti. Ove pojave često su rezultat i neadekvatnog korišćenja zemljišta, one dovode do ugrožavanja ljudi, degradacije zemljišta i celokupne prirode na područjima na kojima su zastupljene
Procesi nestabilnosti terena sa pojavama klizišta, odrona, tecišta i dr., različitih dimenzija i aktivnosti, zastupljeni su na oko 30-35% teritorije Republike Srbije, pri tome je po mehanizmu kretanja procentualno najzastuljeniji proces kliženja. Klizišta su dubine najčešće 5-10 m, u okviru kojih se pojavljuju plića, sekundarna, aktivna klizišta, sa akutnim kinematskim statusom. U vezanim okamenjenim stenama klizišta su ograničena na raspadnutu stensku masu i deluvijalnu zonu, dok su u neogenom stenskom kompleksu uglavnom većeg rasprostranjenja i dubine (često i preko 10 m). Najdublja klizišta formirala su se u neposrednom priobalju Dunava i Save (severne padine Fruške gore, Duboko i Umka, Karaburma, potez Vinča-Ritopek-Grocka, Smederevo).
Sa aspekta degradacije i ugroženosti zemljišta od klizišta i odrona, tokom 2022. godine završen je Projekat: „Prikupljanje podataka o klizištima, u okviru EU programa za civilnu zaštitu i jačanje otpornosti na katastrofe u Republici Srbiji“. Ministarstvo unutrašnjih poslova, Sektor za vanredne situacije, Uprava za upravljanjem rizikom i civilnu zaštitu je nosilac projekta a finansiran je od strane UNDP. Učesnici u realizaciji dela projekta koji se odnosi na klizišta su: Geološki zavod Srbije, Republički geodetski zavod, Rudarskogeološki fakultet i predstavnici Ministarstvo rudarstva i energetike. Kroz realizaciju ovog projekata i projekta „Katastar klizišta i nestabilnih padina teritorije Republike Srbije“ koji je u toku, obrađeno je oko 50% teritorije centralne Srbije, tačnije obrađeno je 34.710 katastarskih celina ili 67.851 pojedinačnih klizišta. Podaci su dostupni na portalima Republičkog geodetskog zavoda: „Registar rizika od katastrofa” (slike 4 i 5).