10. Privredni i društveni potencijali i aktivnosti od značaja za životnu sredinu

Indikator pokazuje ukupnu količinu mineralnog đubriva i sredstava za zaštitu bilja korišćenih po jedinici površine poljoprivrednog zemljišta. Ukupna količina upotrebljenog mineralnog đubriva pokazuje sumu azota (N), fosfora (P2O5) i kalijuma (K2O) upotrebljenih u poljoprivrednoj proizvodnji. Ukupna količina upotrebljenih sredstava za zaštitu bilja izražena je u t aktivne materije po jedinici površine poljoprivrednog zemljišta.

Podindikatori:

1. Obim korišćenja mineralnog đubriva u poljoprivredi po

jedinici površine poljoprivrednog zemljišta;

2. Potrošnja pojedinih kategorija mineralnog đubriva u

kg/ha/godišnje ukupno i prema kulturi;

3. Korišćenje sredstava za zaštitu bilja u t aktivne materije po

jedinici površine poljoprivrednog zemljišta;

4. Uvoz, izvoz i proizvodnja sredstava za zaštitu bilja u

kg/godišnje;

5. Tretirane poljoprivredne površine;

6. Ukupne površine useva.

Od ukupnog broja evidentiranih gazdinstava u okviru Popisa poljoprivrede 2012. godine 84,93% je đubrilo svoje parcele.

Mineralna đubriva su primenjena na 66,86% od ukupne obradive površine, čvrsti stajnjak na 10,79% i tečni stajnjak ili osoka na 0,76%.

Najveći broj gazdinstava je odlagalo čvrsti stajnjak na otvorenom (95,04%), tečni stajnjak je u zatvorenim lagunama odlagalo 29,65% gazdinstava, a osoku je 37,45% gazdinstava odlagalo u pokrivenim lagunama.

Indikator pokazuje potrošnju mineralnih đubriva - azotnih (N) i fosfornih (P) – ukupnu, po jedinici površine poljoprivrednog zemljišta i prema kulturi.

Đubriva, koja se još zovu i sredstva za ishranu bilja i oplemenjivači zemljišta, su materije koje služe biljkama kao hrana, a unose se u zemljište da bi se nadoknadili izneti hranljivi elementi i dopunio prirodni nedostatak hraniva u zemljištima. Cilj unosa đubriva je ubrzanje rasta i razvića biljaka i ostvarenje visokog, kvalitetnog i ekonomski opravdanog prinosa.

Savremena biljna proizvodnja se ne može zamisliti bez primene mineralnih đubriva, posebno sa aspekta boljeg korišćenja biološkog potencijala rodnosti biljaka koje gaji čovek, jer ona sadrže celokupnu količinu biljnih hraniva u obliku mineralnih jedinjenja različite rastvorljivosti. Organska đubriva, za razliku od mineralnih, u svom sastavu sadrže više biogenih elemenata i njihovom primenom, pored hranidbenog režima zemljišta, u značajnoj meri se popravljaju vodni, vazdušni, toplotni i adsorpcioni režim zemljišta, kao i mikrobiološka svojstva.

Popisom poljoprivrede u Republici Srbiji u 2012. godini evidentirano je 631.552 poljoprivrednih gazdinstva. Analiza podataka pokazuje da je od ukupnog broja gazdinstava 84,93% đubrilo svoje parcele.

Od ukupnog korišćenog poljoprivrednog zemljišta koje iznosi 3.437.423 ha u 2012. godini mineralna đubriva su primenjena na 66,86% površine, čvrsti stajnjak na 10,79% i tečni stajnjak ili osoka na 0,76% površine, dok na 21,51% površine nijedno od pomenutih đubriva nije primenjeno. Prema načinu odlaganja čvrstog stajnjaka najveći broj gazdinstava odlagao je stajnjak na otvorenom (95,04%), zatim u objektu bez krova (3,13%), u objektu samo sa krovom (0,77%) i na kombinovan način (1,06%). Tečni stajnjak je najviše odlagan u lagunama (59,13% gazdinstava), od toga u otvorenim lagunama 29,48%, a u zatvorenim lagunama odlagalo je 29,65% gazdinstva. Ostali načini za odlaganje tečnog stajnjaka su: u pokrivenim rezervoarima 21,06% gazdinstva, otvorenim rezervoarima 18,74% gazdinstva i kombinovani način 1,07% gazdinstva. Od ukupnog broja gazdinstava, osoka je najviše odlagana u lagunama (62,08% gazdinstava) i to: u pokrivenim lagunama 37,45% i u otvorenim lagunama 24,63% gazdinstva. Ostale načine odlaganja osoke koristi manji broj gazdinstava.

Indikator se izračunava na osnovu podataka o potrošnji

mineralnih đubriva na zasejanim poljoprivrednim površinama,

na godišnjem nivou.

Potrošnja sredstava za zaštitu bilja (SZB) se izračunava:

− Prema formuli:

Po/ha=U +Prdom / OP – I, gde je:

Po – potrošnja SZB

U – uvoz

Prdom – proizvodnja za domaće tržište

OP – obradive površine

I – izvoz

Uvoz i proizvodnja SZB posmatra se ukupno i prema aktivnoj

materiji u kg/godišnje. Izvoz SZB posmatra se ukupno i prema

aktivnoj materiji u kg/godišnje. Tretirane površine i ukupne

površine useva se izražavaju u ha.

− Prema PEAR/SWAP modelu, prosečno, maksimalno i

minimalno doziranje prema kulturama u kg aktivne

materije/ha.